Prigovor na studije „CGO Lećevica“

 

Činjenica je da prema dostupnim studijama nisu obavljena potrebna istraživanja (brzina protoka podzemnih voda u kišnom periodu), a lokacija se iz najviših političkih krugova već proglasila podobnom. Stvorena je atmosfera „moranja i nužnosti gradnje“, a rizičnost smještaja ovakvog objekta na predviđenoj lokaciji opravdava se izjavama da se mora imati povjerenja u struku i da jednostavno nema prikladnije lokacije. Uz navedeno, u cijeli pothvat uložen je velik novac i kažu da nema vraćanja unatrag. Po svoj će prilici tako i biti. Pošto  je Studija napokon postavljena na web-stranice Županije splitsko-dalmatinske, svatko se može upustiti u čitanje i analiziranje pojedinih segmenata studije.

Studija je multidisciplinarna i samo tim stručnjaka ima dovoljno znanja upustiti se u tumačenje cjelovite studije. Ipak i laiku je jasno da barem jedan dio studije nije odrađen kako treba. Radi se o Bioekološkoj studiji, u kojoj je umjesto precizne analize stanja prezentiran neujednačen i nekvalitetan osvrt na floru, vegetaciju i faunu. Tvrdi se, između ostaloga, da su na dotičnom području najčešće biljne vrste česmina i samonikla maslina. Ovo je vrlo krupna pogreška, kakva bi se teško omakla školovanim klimatolozima, pedolozima i geografima pa čudi što se omakla nekome tko je po osnovnom obrazovanju biolog. Još je veća pogreška tvrdnja da u dotičnom prostoru dominiraju 2 biljne zajednice, pri čemu se submediteransku zajednicu smjestilo rubno, a kao drugu dominirajuću zajednicu navelo se zajednicu česmine s crnim jasenom. Dok  izrazito mediteransku biljnu zajednicu s maslinama i česminom nalazimo samo u krajevima bliže moru, u lećevačkom području ipak dominiraju submediteranske listopadne zajednice i stoga nisu smještene rubno nego centralno! Konzultirani botaničari našli su još više zamjerki, kojima je mjesto u stručnoj raspravi, a ne ovdje.

Iako je hidrogeološki dio studije bitniji za odabir lokacije, običnom građaninu nije provjerljiv, dok je ovaj dio studije lako provjerljiv. Dovoljno se prošetati cestom sjeverno od grebena Kozjaka i Malačke i vidjeti da tamo dominiraju listopadni hrast, bjelograbić i jasen, a ne zimzelena maslina i česmina. Ako u ovako važnoj studiji prolaze i tako nesuvisli podaci, pitanje je što je s podacima koji su teže provjerljivi... Gospodo, ja s ovim argumentima tvrdim da se Vašoj studiji ne može vjerovati! Ili želite da vjerujem Vama, a ne svojim očima? Po česminu idemo uz obalu i na Brač, a ne u Lećevicu. Pozivam sugrađane neka razmisle o ovome.

Obzirom da je u studiji dokazana veza podzemnih voda s izvorom Jadra te da postoji realan rizik zagađenja izvorske vode rijeke Jadra, zalažem se za odustajanje od ove lokacije. Ako se lokalna zajednica u Lećevici i složi s projektom, zašto se i ostale ne pita za suglasnost? Mi građani Splita i okolnih krajeva ćemo piti vodu iz toga podzemlja pa se i nas mora pitati za suglasnost. Neka stručnjaci nađu sigurniju lokaciju i neka se prestanu skrivati iza diploma. Neka se sve tri puta provjeri ako treba, ne treba nam ničija bahatost niti prisila. Neka se uvaže prigovori udruga građana i ovaj prigovor o manjkavostima studije. Kao minimum dobre volje, tražim obvezno ponavljanje hidrogeološkog dijela studije uz nadzor tima neovisnih stručnjaka i udruga građana.

 

Bože Kokan, magistar iz polja biologije, smjer ekologija, 23. 1. 2012.


HOME