Reakcija Dr. Lucica objavljena je u Slobodnoj Dalmaciji 14. lipnja. (sažetak): Lažni argumenti i sumnjiva etika direktora Fonda za zaštitu prirode Celje pripada središnjem pojasu krša u Sloveniji, Predalpskom ili Osamljenom kršu, čija je poroznost gotovo zanemarivo mala u odnosu na naš krš. Prema literaturi, u njemu se propusne stijene pojavljuju samo u obliku manjih ili većih otoka okruženih nepropusnim slojevima. Ponekad su pećine rijetki znak da je krš prisutan, a nekih krških oblika, poput većih ponornica, pećina ili zaravni – nema. Pored ovoga, Slovenija ima još dva tipa krša: Alpski i Dinarski. Potonjem u cijelosti pripada krš u Hrvatskoj. O stupnju poroznosti ova dva tipa krša govore podaci o speleološkim objektima: u slovenskom dijelu Dinarskog krša je 85 posto svih na državnom teritoriju Dežele, a to dovoljno govori što se biva s oborinama: na Dinarskom kršu svaka kap ponire u podzemlje, gdje se okuplja i pojavljuje na izvorima, a na Osamljenom kršu teče površinski. U literaturi o kršu Celje nigdje nije spomenuto, a najvažniji ekološki sustavi su vrbaci! Gdje je vrba jasno je da nema propusnosti. Sve je to sasvim razumljiv razlog zašto je Celje podesno za odlagališta. Što vrijedi za Dinarski krš u Sloveniji vrijedi i za Dinarski krš u Hrvatskoj, još i više. Uspoređivati krš oko Celja s onim oko Lećevice isto je što i ognjište uspoređivati sa šumskim požarom. Krš Dalmacije, Heregovine i Crne Gore smatra se srcem krša ne samo u Europi, a glavno mu je obilježja da se cirkulacija voda odvija najviše podzemno! dr. sc. Ivo Lučić, karstolog |
|
"Ljudi zaboravljaju da Centar nije odlagalište." Vinko Mladineo, FZOEU, 9. 9. 2008 . [video] |
|
|
|
Odlagalište, površine 20 ha, nalazi se u sklopu Centara u Lećevici. za informaciju, podatci iz Studije o utjecaju na okoliš, Županijskog Centra za gospodarenje otpadom (odlagalište smeća) u Lećevici. Split, 2005. |
|
|
|
Iz Studije o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici. Split, 2005. |
|
Studija o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici. Split, 2005. Prostor za mehaničke i intenzivne biološke obrade 1,5 ha |
|
almatinske županije u Lećevici. Split, 2005. |
|
|
|
Studija o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Le
|
|
Odlagalište koje ostaje nakon zatvaranja Centra 2030. godine, brdo od smeća visoko 40 m. Nakon toga će se tražiti novi Barani, nova Lećevica.... |
|
Sredstva za zatvaranje, te monitoring u trajanju od 20 godina nakon zatvaranja odlagališta, skupljaju se kao posebni namjenski troškovi na posebnom računu tijekom godina rada odlagališta. | |
Studija o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici. Split, 2005.
str. 147. |
|
Planirano je da će odlagalište smeće (komposta i uskladištenje sprašene krupne frakcije) u Lećevici biti puno i zatvoreno 2030. god. |
|
_peticija za ekološki zasnovan ustav gospodarenja otpadom | |
_peticija protiv centra za "gospodarenje" otpadom u Lećevici | |
_odabrane povezice | |