DA LI SMO ZA RIZIK ILI ZA SIGURNOST?!

Određivanje mjesta potencijalnog odlagališta na lokaciji Kladnjice Lećevica i svi do sada izvedeni i izvođeni istražni radovi od strane tvrtke IPZ Uniprojekt MCF rezultirali su do sada brojnim nedorečenim zaključcima. Unatoč velikim financijskim troškovima Studije ona nije dala nedvosmislen odgovor na ključno pitanje:
da li će se planirani zahvat naglašeno regionalnog značaja predviđen u okršenom prostoru Dalmatinske zagore odnosno planirani CENTAR ZA GOS PODARENJE KOMUNALNIM I NEOPASNIM OTPADOM realizirti na ovom mjestu u određen rizik ili uz potrebnu sigurnost?

Rizik u koji bi se ušlo imao bi dalekosežne i nepopravljive posljedice u budućnosti, a za potrebnu i nedvosmislenu sigurnost potrebna su vrlo velika sredstva, a njih ne zahtijeva druga povoljnija lokacija!
Uvodna naznaka da je "lokacija Centra smještena u prirodnoj udolini cca 1 km od naselja Kladnjice... na nadmorskoj visini od 470 m... a ... okružena je brdima s dvije strane čija se visina kreće i do 550 metara" ... ne govori, da je ta prirodna udolina morfološki nastala na prostoru vrlo razlomljenih i okršenih vapnenaca, te da visina brda od relativnih 80 zapravo ne karakterizira neku veliku brdovitost!

Potvrda toga je i tekst iz Studije na str. 31. gdje piše: "Teren pored Kladnjica pripada krškom području izgrađenom uglavnom od karbonatnih stijena, koje su tektonski poremećene, ispucane i okršene... Takav teren ima sve tipične odlike krša, kakav se prostire na gotovo cijelom području Splitsko-dalmatinske županije"...


Vrijeme proteklo od izrade Studije, njena dubioza zakonom predviđena javna rasprava, prisustvovanje i izlaganje pozvanih znanstvenika na skup Udruge "Rast" u mjesecu svibnju 2005. godine i sva naknadna događanja od tada do danas daju mi za pravo, da upozorim javnost na slijedeće:
kazao sam i napisao, da je radi točnog uvida u okršenost navedene prirodne udoline i okolnih brda potrebno obaviti dodatna speleološka istraživanja svih postojećih jama na promatranom prostoru;
upozorio sam, da su izrađene bušotine (od predviđenih 12 s dubinom oko 300 m realizirane su samo tri po 50 i 85 m!) kao i izvedeno ubacivanje boje-trasera izvedeni nepotpuno i na nestručan te nedokumentiran način. Trošak za izradu bušotina mogao je biti mnogo manji da su bušotine izbušene na hidrogeološki najpovoljnijim mjestima;
naveo sam u izlaganju, da su već one istražene jame i one većih dubina uz činjenicu da su pokazatelj vidljive dubine okršavanja poslužiti i kao mjesta pravilnog ubacivanja boje-trasera, koja bi kroz njih prodirala u okršeno podzemlje mnogo sigurnije i otjecala prema hipsometrijski nižim izvorima do nepropusne podloge pokazavši svoje podzemno kretanje;
uz pomoć geologa i hidrogeologa izvršiti uzimanje uzoraka stijena u svim speleološkim pojavama koje će biti istražene, snimiti i registrirati postojeća rasjede, pukotine ili pokazatelje tektonskih aktivnosti, te izvršiti hidrološko opažanje na mjestima procjeđivanja, tečenja ili akumuliranja podzemne vode;
u hidrološki najpovoljnije vrijeme na odabranoj lokaciji na dno jame ubaciti boju-traser (kroz vatrogasna crijeva do samog mjesta poniranja) korištenjem točno određene potrebne količine boje i lužine uz naknadno ubacivanje vode (iz nekoliko vatrogasnih cisterni) radi osiguravanja veće protočnosti u samom podzemlju.
U isto vrijeme organizirati sustavno opažanje i uzrokovanje vode na određenim izvorima u priobalju do same pojave boje kako bi se dobio što točniji odgovor o njenom kretanju kroz podzemlje. Ta opažanja i analize treba izvršiti ekipa za to educiranih ili osposobljenih NEOVISNIH stručnjaka-hidrogeologa uz podnošenje odgovarajućeg izvještaja;
nakon dobivenih rezultata određen tim NEOVISNIH STRUČNJAKA analizirat će sve nove podatke te ih usporediti s podacima iz postojeće Studije i predložiti prema propisima struke dobiveno saznanje i najpovoljnije rješenje problema na promatranoj lokaciji. Upozoravam, da to rješenje bude izneseno bez "sugestija i mišljenja" postojećih lokalnih, regionalnih i republičkih političkih struktura, odnosno aktualne "vlasti" ili tzv. "moćnika"...


Uz konstataciju ili saznanje kako se zapravo svaka zamisao ili građevinski zahvat u bilo kojem terenu može ostvariti i realizirati ali uz činjenicu, da je za njegovu realizaciju potrebno utrošiti (ne)potrebno velika financijska sredstva uz nama poznati faktor čovjek i njegovu (nesavjesnost pri izvedbi onoga što se treba ostvariti ili realizirati!)


Ako sve navedeno uzmemo u obzir i po jedino potrebnoj istinskoj savjesti struke donesemo svoju odluku ona će nam kazati, da li smo se opredjelili za rizik ili sigurnost sadašnje i budućih generacija kako na prostoru Dalmatinske zagore, tako i na čitavom izvorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije i njoj pripadajućih otočnih prostora.

U Zagrebu, 24. veljače 2006.

Sastavio:
Dr. sc. Srećko Božičević, dipl. ing.
geologije, hidrogeolog-speleolog, viši
znanstveni suradnik u mirovini



< HOME