..............................................................................................................................................................................

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA 9. SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA GRADA SPLITA
Split, 23. 2. 2010.

 

PREDSJEDATELJICA
Hvala vama. Doviđenja. Prelazimo na 19. točku dnevnog reda koja glasi
Ad 19. Prijedlog zaključka o opredjeljenju za postupak sanacije kao tehnološki postupak radi realizacije Gradskog projekta "Karepovac“ u Splitu
Pozivam izvjestitelja gospodina Pave Zaninovića, pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo da da uvodno obrazloženje i nakon čega će gospodin Jakša Miličić također dati uvodno. A gospodin Zaninović je prepustio gospodinu Jakši Miličiću da on izviješće da i za jedno i za drugo. Izvolite.

Prof. Dr. Sc. JAKŠA MILIČIĆ - savjetnik gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

 Poštovana gospodo predsjednice, dame i gospodo, prošli put smo imali na sjednici
raspra o Karepovcu kad ste se na tu temu izjašnjavali, ako se ne varam, jednoglasno, međutim ostalo je prošli put jedna potreba koja je bila ne suviše definirana, ali ipak je bila naglašena, a to je potreba da se kaže riječ-dvije više o razlici u tehnološkom postupku izolacije odnosno sanacije Karepovca. Ja sam napravio neki materijal koji sam po sebi mislim da daje odgovor na to pitanje, ali bi s vašom dozvolom ipak par minuta to prokomentirao. Na ovoj strani 3, 4 i 5 ovog materijala navedene su neke karakterističnosti tog područja, u prvom redu je navedeno da se Karepovac nalazi u središtu urbanizirane zone što mu daje jednu specifičnu dimenziju u odnosu na problem kojeg stvara ili može stvarat. On je van svake sumnje uz ono o čemu ste u prethodnom poluvremenu razgovarali, a to je projekt Kaštelanski zaljev, dakle ovo je uz to najveći ekološki problem grada koji je Kaštelanski zaljev imao sreću da je išao u operativnu realizaciju, a ovo zapravo svoju realizaciju tek čeka. Ovo je objektivno najveće, ovog trenutka najveći ekološki problem grada. Osim toga, zavisi od toga kako se gleda na problem, on je za moj račun ili za moje mišljenje objektivno na trasi jednog mogućeg organiziranog fizičkog razvoja grada u decenijima koje dolaze. O tome se može složit, možemo se ne složit, ali ako pogledate zračni snimak splitskog područja onda ćete vidjeti zapravo da su to jedina prazna područja u koja se može organizirano razvijat grad, ali to je ipak posebna tema i ja ovo navodim samo kao mogućnost koja eventualno može bit zanimljiva. Jedna stvar na strani 4. naglašeno kaže daje područje zone Karepovca sa aspekta cestovnih prometnica u našem području, dakle tu se sastaje, dakle taj teren je maksimalno interesantan i da se tu sastaje cesta Jadranska magistrala koja ide preko Trogira, Solina na Omiš i tu se zapravo sastaje ili odatle počinje ili je tu negdje brza cesta koja ide od Solina

80
prema Klisu. Odatle je to područje prometno maksimalno zanimljivo i to mu daje jednu posebnu dimenziju polazeći od problema o kojem ćemo razgovarat i na strani 5. imate uže područje, dakle snimak zračni, šteta što je snimak crno-bijeli, ali tu se vidi zapravo ta kaseta koja se zove Gradski projekt Karepovac. On je sastavljen od ovog donjeg dijela ovog prostora u kojem je otprilike polovicu zaprema odlagalište otpada, a druga polovica šrafirana je slobodan teren koji je do jučer bio pokrivan vinogradima i voćnjacima, dakle koji nije na nijedan način kontaminiran. To ukupnom područje je područje Gradskog područja Karepovac zaprema nešto malo manje od 400 hiljada kvadrata kvadratnih metara površine i definiran je cestama i drugim dakle osnovnim elementima cestovno-prometne infrastrukture, a onda i sa stanovišta opskrbe elektroenergijom itd. Sve u svemu na Karepovcu danas imate odloženo oko 6 milijuna kubičnih metara razne materije, imate oko ukupno u cijelom projektu oko 400 hiljada kvadrata površine od čega je teren pod otpadom u vlasnosti Grada, dakle oko 200 hiljada kvadrata. To samo odlagalište negdje u svojoj dužoj osi je blizu 800 metara dugo u smjeru istok-zapad, širok 11, a na mjestu oko 400 metara, a visina je preko 50 metara, ja mislim da danas tendira i prema znatno većoj visini. Odlagalište se ne bi smjelo pohvalit da se razvijalo od početka prema nekim općim pravilima, međutim moram kazat da već dugo godina nema nikakvih ekscesa tamo zahvaljujući umješnosti radnika Čistoće koji su zapravo naučili zanat na Karepovcu i danas to rade onako kako treba radit u uvjetima projekta koji zapravo ne postoji. E sad što kazat o Karepovcu da dođemo na prava pitanja. U utrobi Karepovca je proces anaeroban, to znači da su osnovni proizvodi toga procesa metan i ugljični dioksid, to su plinovi koji su stakleničke naravi, koji putuju u ozonsku rupu i koji predstavljaju objektivno golem problem. Godišnje se, ja ne znam koliko, ali puno tona tog plina emitira u atmosferu. To su plinovi izuzetno opasni, izuzetno neugodni i taj se proces zapravo proces anaerobni mora likvidirat i mora se ta faza njegovog stanja zaključit. E sad kako'? Kako se može postupit? Može se postupit tehnološki na dva načina, a to je zapravo sada odgovor na pitanja koja su prošli put postavljana Može se primijenit postupak tzv.  izolacije koji, ovdje ima na slici kako bi to izgledalo, to je napravljena maketa u pravom mjerilu i ovdje taj mastodont izgleda kao šta na ovoj slici izgleda i da bi se u njega interveniralo sa aspekta izolacije on se najprije mora zatvorit, dakle mora se prestat dovozit otpad. Zašto? Zbog poslova koji bi u svom zbiru činili postupak izolacije, a svodi se na slijedeće. Kad se prestane dovozit otpad, a to ne može na Karepovac se, na Karepovcu dogodit prije nego šta proradi Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, a taj ne može proradit u nijednoj verziji prije 2013. godine i ako bude sreće da bude i tada, a ja se nadam ipak da hoće. Međutim ako se ide u proces izolacije onda se Karepovac u ovom slučaju Karepovac mora najprije geometrijski oblikovat da dobije odgovarajuće poprečne padove da bi se moglo regulirat problem oborinskih voda. Nadalje čitav Karepovac, dakle čitav taj mastodont mora se izbušit bunarima na razmaku 50 metara dolazi svaki bunar koji je dubok od vrha do dna, taj bunar se zapuni lomljenim kamenom i svaki dobije kapu. Sve te kape se onda međusobno spoje cijevima koja se na jedno određeno mjesto odvede da bi se u tom, na taj način se dobije zatvoreni sustav koji omogućava da se siše plin koji iz tog Karepovca ili u ovom slučaju nekog odlagališta izlazi napolje, dakle to se zove kaptaža plina i taj plin se onda ako ga ima dovoljno unosi u plinski motor i proizvodi se struja ili se izgara na baklji ukoliko ga je malo, tako da se atmosferski dakle u odnosu na atmosferu ne dešava se ništa. Splitski Karepovac ocjenjujem obzirom da zagrebačko odlagalište koje je duplo veće od splitskog daje otprilike dva megawata struje očekujem da bi splitski došao do jednog megawata otprilike. Nakon, preko svega toga se stavlja plašt, sve se pokriva velikim plaštem od snažne plastike koja zapravo čitav taj sarkofag prekriva i zatvara zato da ne bi bilo nekontroliranog emitiranja tih plinova koji nastaju u utrobi kao posljedica anaerobnih procesa. I na koncu onda taj plašt plastični mora se prekrit slojevima koji njega zaštićuju da ga vrag ne odnese. Sve u svemu to je dosta komplicirana priča, komplicirana zbog toga jer se radi o radovima velikog opsega.
81

Računa se da bi taj posao mogao trajati otprilike godinu i pol do dvije. Oko tako formiranog Karepovca u ovom slučaju se stavlja žičana ograda visoka dva metra koja sama po sebi govori o karakteru te intervencije, to bi bio zadnji konclogor od škovaca u Evropi. Ali on, a kao projekat bi tako bio izveden. Računa se da bi na taj način Karepovac morao bit ostavljen u vremenu od iduće, od idućih 40-tak godina da se proces fermentacije u najvećem svom postotku završe tako da se onda u njega onda može intervenirat i napravit tek ono što sad smjeramo napravit, zapravo tamo bi ostalo na gomili sve šta i je i sada tamo osim šta ne bi više bilo plina. Što bi se dešavalo nakon toga s Karepovcem stvar je odgovarajuće gradske vlasti koje bi tog trenutka odlučile šta s tim hoće ili šta s tim neće. Vjerojatno ga ne bi ostavili na tom mjestu nego bi ga, nego bi nešto s njim radili ono šta bi, što oni ocjenjuju da bi tada bilo pametno. Taj investicijski trošak tog zahvata je oko 20 milijuna eura ili bolje reći 20 milijuna do koje se sume došlo iz dva nezavisna izvora. Jedan izvor, oni koji su radili projekte za Lećevicu i drugi izvor samog projekta koji je rađen po narudžbi gradskih vlasti. Ovim postupkom se dobiva jedan zahvat koji za jedno stanovito vrijeme od 40 godina ima konačnu dimenziju i kojim se zapravo Karepovac izolira od grada, ali dame i gospodo grad se na taj način ne izolira od Karepovca, jer Karepovac ostaje tamo gdje je sa svim svojim utjecajima na, utjecajima vizualne naravi, dakle ne utjecaji sa stanovišta plina. Postoji drugi postupak za kojeg zagovaramo, a to je potpuna eliminacija odlagališta, dakle odlagalište po ovom mišljenju treba poslati u povijest tako da više na nijedan način ne stoji na putu bilo kakvim ambicijama Grada, a to znači da se anaerobni proces u njegovoj utrobi mora pretvorit u aerobni da bi se u njega moglo intervenirat, jer ne smijete kopat dok je unutra u toku intenzivna proizvodnja metana i ugljičnog dioksida, to se ne smije dirat, jer je opasno da ne eksplodira, a drugo to smrdi za poginit. Ovdjeje dato na strani 7. jedna shema koja objašnjava sve, a to je da se u određeni opseg odlagališta zabodu sonde koje su perforirane, one su duge 3 i pol metra i jedan dio tih sondi je vezan za jedan uređaj koji komprimira zrak bogat kisikom i gura ga u utrobu dakle u taj sloj odlagališta i postoji drugi uređaj koji je spojen na određeni broj sondi, a te sonde su i taj uređaj je u podtlaku, dakle s jedne strane se zrak koji se druka u utrobu odlagališta prisiljava da teče kroz slojeve odlagališta i s druge strane postoje sonde koje to sišu, dakle privlače i prisiljavaju zrak da struji između jednih i drugih sondi. Ovi uređaji rade tako da jedan sat jedan upredaj dakle gura zrak, drogi siše, onda se nakon sata vremena mijenja funkcija, oni koji je sisao sada druka, a ovi drugi siše i zrak koji se izvlači iz odlagališta on je smrdljiv, opasan, neugodan i on se propušta kroz biofilter u atmosferu i tako se on pročišćava. E sad šta je važno, važno je naglasit, ovdje imate na strani 8. da je u trenutku kad počinjete tu operaciju recimo ovaj crni stupac prikazuje količinu, volumensku količinu metana u utrobi negdje 60%, a ovi drugi mali stupac koji se jedva vidi ovdje pokazuje nakon četiri do šest dana koliki je kvantum metana u toj utrobi ili ovi donje grafove koje imate prikazuju vam drastičan pad koncentracije metana i ugljičnog dioksida i drastičan rast kisika. Ovaj proces traje četiri do šest dana, zavisno hvala bogu koliko je komprimirana ta materija kroz koju zrak prolazi. Kad se jedan put taj jedan određeni opseg odlagališta ovim zračenjem odnosno odzraćivanjem ozdravio, kad se doveo u fazu aerobnog procesa, dakle kad se može kopat bez straha da će se bilo šta dogodit onda se tu dovode bageri koji kopaju, kopaju dakle sa, nemam pojma je li točno Hrvatski termin kašika ili nije, ali ja ne znam pametnije pa mi dopustite da ja taj termin upotrijebim, dakle bageri sa dubinskom kašikom zagrabe taj materijal i transportiraju ga na upredaj za razvrstavanje. Bager radi do dubine od tri metra, jer je to korektna radna visina i time se zapravo taj posao radi maksimalno brzo, a materijal koji se iskopa tovari u kamione, vozi se na uređaje za razvrstavanje koji sliče zapravo na uređaje koji postoje na velikim šljunčarama gdje se kopa šljunak iz rijeka i onda se razvrstava po frakcijama. Kod čega taj uređaj koji razvrstava materijal razvrstava u pravilu materijal mehanički, ali postoji i ručno razvrstavanje, jer jedan dio materijala ne možete izvući vani nego ga morate ručno izvlačit, a onda su to posebne kabine, posebno organizirano
82

uređene gdje ljudi rade, radnici rade taj postao koji čovjeka ne ispunjava vjerojatno velikim zadovoljstvom, ali je dobro plaćen pa se radi. Pogledajte, inače kod uređaja, velikog dijela uređaja koji za rad bave reciklažom komunalnog otpada to su regulamo provedivi postupci dakle oni se rade, ovo nije specijalni slučaj, ljudi tamo razvrstavaju otpad sa trake rukama, sa maskom na licu i tako zarađuju kruh za život. Dakle nije ovo neka priča koja ovako izvan plana. Ovdje na sVani 10. imate zapravo jedan grafički prikaz. Karepovac bi se čitav dakle prozračio, uredio i iskopao, sve šta se iskopa vodi se na uređaj za razvrstavanje kod čega očekujemo da bi iz Karepovca prema iskustvima, pošto se zna ipak šta u Karepovcu, u velikoj mjeri se zna šta je u Karepovcu odlagano, nigdje nije zapisano, ali ipak s vremena na vrijeme je kontrolirano i analizirano, računa se da bi bilo jedan stanoviti manji kvantum oko 4% ukupnog glomaznog otpada kao što su karoserije i bijela tehnika, gume, bačve itd. to bi se odvojilo, ima velikih kvantum materijala koji zovemo suha frakcija, a odnosi se može bit na pojedine vrste kartona kojeg vrag nije odnio kroz godine, dakle karton, ptastika, tvrda-meka, drvo, koža, kosti, guma, tekstil, gdje ima .... koliko god hoćete, dakle to je materija koja se odvaja mehanički, balira i ostavlja se za termo tretman. Ona se ekstrahira iz Karepovca, ekstrahira se, dakle onim ručnim dijelom sve ono što je organsko u Karepovac se vraća natrag samo inertna masa u kojoj nema organskih tvari tako da nema šanse da se dogodi bito kakvo naknadno fermentiranje koje bi uzrokovalo probleme. Računa se da bi ta materija koja se vrati natrag odlagana u slojevima od 40 centimetara i energično kompaktirana da bi postojeći Karepovac dovela na, dakle na zapreminu koja je nešto manja od njegove polovice u odnosu na današnju zapreminu koja iznosi 6 milijuna kubika. Dakle ta materija bi se komprimirala na neka 3 milijuna ili malo manje koliko ovdje stoji, kod čega se kvantumi od oko 500 kubika materijala koji se vraćaju natrag permanentno kontroliraju i moraju odgovarat normama koje postavlja Evropska unija, a koje govore da se određeni broj dakle elemenata mjeri, mjeri laboratorijski i onda se ustanovi je li to jest u okvirima onoga što je dozvoljeno ili nije kod čega evropska iskustva pokazuju da je to redovito dakle za svaki pojedini kemijski element koji je od interesa da je redovito, da su te veličine redovito ispred veličina koje su postavljeni kao limiti. Karepovac bi se otprilike izvodio kad u punom intenzitetu negdje oko 40 mjeseci. Računa se, računa, makar sam ja računao sa oko 250 radnih dana u godini, jer kad j e kiša to se ne može radit, uz 16 sati tada dnevno, jer noću bi ipak trebalo mirovat, dolazimo do nešto preko 13 hiljada sati ili oko 450 kubičnih metara na sat ili dnevno 7 hiljada i 200 kubika to bi bio intenzitet rada na Karepovcu. Uz te pretpostavke on bi u 40 mjeseci bio reguliran. 7ednaje važna stvar koja je pitanje može bit, a treba kazat, da unutar tog vremena dok se radi to na Karepovcu, dakle ako Karepovac počne prije sa sanacijom nego što će se otvorit aktivni rad, dakle redovna eksploatacija centra u Lećevici unutar tog vremena na Karepovac može dolaziti i novi otpad koji bi u istim uređajima gdje se tretira stari bio tretiran i novi, dakle ne bi bilo nikakvih problema i nikakve zapreke. Kao što sam prošli put rekao ovaj investicijski trošak po evropskim standardima je, jer standard evropski je da otprilike jedan kubik ovog materijala košta desetak eura, ne više, ovo bi koštalo negdje blizu između 55 i 60 milijuna eura. Zato smo prošli put i rekli da bi otprilike išli na neku kompoziciju financijskih sredstava gdje bi Grad učestvovao otprilike sa trećinom, sa trećinom Republika kojoj je ovo zakonska obaveza i očekujemo da bi sa 30% ili 1/3 sudjelovala sredstva fondova Evropske unije za koja ne bi, ja ne mogu hvala bogu stavljat ruke u vatru za to, ali ona postoje zato da bi na ovaj način bila trošena. Međutim ova intervencija u Karepovac ona pretpostavlja jasno da će ovo Gradsko vijeće dovoljno na vrijeme razmotrit recimo činjenicu, ne bi želio reći pretpostavku, nego činjenicu da ćemo imat Karepovac odnosno da imamo gradski projekat Karepovac koji ima neke određene površine, koji je vrlo zanimljiv i ......... na koncu se dogodit što s tim Karepovcem, jer tamo se sasvim sigurno neće sijat trava, nego bi s njim trebalo kalkulirat sa jednom građevinskom površinom koja je spremna da Grad na toj površini da ga razvija onako kao bude našao da je najpametnije. .Ali, pretpostavljajući da će se tamo nešto gradit onog
83

tenutka kad se Karepovac očisti sa svojih 200 hiljada kvadrata terena površine ako uz odgovarajući urbanizam dobivamo zapravo teren koji tog trenutka vrijedi onoliko koliko se u njega za čišćenje potrošilo, vrijedi najmanje 60 milijuna eura. Dakle mislim daje ovo posao koji za Grad predstavlja izuzetno koristan procesa zbog toga jer se Grad ne izlaže nikakvom financijskom riziku, a dapače otvara mu šanse, ponavljam ovisno o tomu kakav bi tamo urbanizam bio predviđen, međutim to je jedan složen problem s kojim će se vjerojatno ovo Vijeće suočiti i o tomu će onda dati jedan svoj određeni sud. Na svaki način postupak kojega predlažem ili predlažemo je postupak koji je afirmiran, ovo ne bi bio unikatni projekt iako se svakog dana ovakvi poslovi ne rade sa svakim odlagalištem, ali od slučaja do slučaja određeni gradovi rastu pa ako su imali sreću da su na svojoj periferiji napravili odlagalište dolaze u poziciju da ga očiste da bi iz toga stvorili jednu novu aktivu i to se predlaže dakle za Karepovac. Vi ste prošli put o toj temi raspravljali, donijeli ste zaključke, bilo je nekoliko pitanja koje su tražili ove odgovore, odatle vam može izgledat da se još jedanput podnosi gotovo isti ili sličan prijedlog kao zaključak, ali ako do tog zaključka dođete onda znajte daje to samo znak respekta prema sastav ovog Vijeća koje je pokazalo prošli put izuzetan interes za problem o kojem sam ja ovdje pričao. Hvala vam lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se profesoru doktoru Jakši Miličiću na iznesenom obrazloženju
vezano za projekt Karepovac. Otvaram raspravu o ovoj točci dnevnog reda. Oprostite. Zahvaljujem se profesoru doktoru Jakši Miličiću na danom obrazloženju i otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Prva se za raspravu javila kolegica vijećnica gospoda Ljubica Vrdoljak. Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja ću samo kratko pojasnit šta znači anaerobno, a što znači aerobno. Anaerobno to je raspadanje organske tvari bez prisustva kisika, a aerobno uz prisustvo kisika znači potpuno isti postupak, samo što kisik pospješuje raspadanje. Prema tome ovdje imate potpuno krive teze u ovim materijalima, jer taj tko vam je pisao ovo napisao je krivo, ali nisam se radi toga javila, nego odustajanje od projekta sanacije odlagališta Karepovac je sada potpuno, to je ona sanacija koju je Grad Split naručio od IGH i platio 3 milijuna kuna. Tada ste gospodine Miličiću isto tako bili savjetnik ovdje u Gradu gradonačelniku i podržali takav projekat, sada potpuno odustajemo od tog projekta, a nudite novi projekat koji je tri puta skuplji nego što je bio onaj prvi projekat. Ja ću vam samo kazat da ne vjerujem da će se nakon ovakve obrade otpada koja će nas koštat tri puta više sa 6 milijuna metara kubičnih to svest na 3 milijuna kubika, to jednostavno tehnički nije moguće. Ovo je jedna austrijska tehnologija koju ste nam ovdje dali u slikovnom prikazu koje sam ja vidjela 2002. godine pa se, ne znam tko je radio ovaj materijal, nije potrudio niti slike promijenit nego su i slike ostale iste, to je ona "smell well" ili dobar miris tehnologija i ja bi vas molila da mi objasnite ovo na 10. stranici ovaj gore prikaz, jer on za mene ne znači ništa, nešto malo 0 odlagalištu znam, cijeli život sam u toj problematici, ali ovo na 10. stranici je za mene potpuno nemoguće iščitat, a posebno za vijećnike koji o ovoj problematici vjerojatno znaju nešto manje nego što ja znam. Evo to je tih par, mi se, tehnologije normalno idu naprijed i u sanaciji deponija i u sanaciji odlagališta, a mi se vraćamo u 2002. godinu na jednu austrijsku tehnologiju koja je napuštena.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodi Vrdoljak i za raspravu se prijavio gospodin Kovačević.
Izvolite.
84


GORAN KOVAČEVIĆ
Hvala predsjednice Gradskog vijeća. Ja ću iznijeti neka svoja razmišljanja, a naravno vezano i za odgovore na već postavljena i droga pitanja u raspravi ćemo i odlučit konačno kako pristupit glasovanju. Naime meni se čini da pošto Grad Split evo tu sreću da se odlagalište Karepovac nalazi u samom prigradskom dijelu grada Splita, da ne kažem da širenjem Splita to će biti sastavni dio samoga grada, a s obzirom da i nema baš prostornih mogućnosti za daljnje širenje da jedna preaktivna politika koja bi omogućila sanaciju ovog terena koji je u gradskom vlasništvu može pripomoći dobivanju novih sadržaja i može bit jedan vrlo vrijedan resurs grada Splita koji će aktivirat vezano uz urbanističku politiku koju ćemo mi ovdje u Gradu Splitu sami donijeti. Ono što jest i iz ove prezentacije vidljivo je i ekološki apsolutno prihvatljivo za grad Split, ali ono što je isto istina u početku je ta investicija puno skuplja, dakle tri puta je skuplja što bi se trebalo vratit kroz vrijednost gradskog zemljišta i kroz komunalnu naknadu, ovisno o sadržajima koje ćemo tu izgraditi. Već nakon 40 mjeseci, ako sam dobro shvatio, molio bi profesora Miličića da mi to potvrdi, bi se moglo krenuti u zapravo nekakve aktivnosti na tom terenu, on bi bio tada spreman za investicije, što je za građane grada Splita važno da ne čekaju 40 godina za donošenje ove odluke nego da imaju neke dodatne sadržaje, jedna od ideja koju sam ovako čuo jest da na tom prostoru postoji mogućnost i interesi sveučilišta za širenjem kampusa s obzirom da su sadašnji kapaciteti kampusa već iscrpljeni tako da ine su mogućnosti koje bi se tu mogle dakle napraviti, a koje bi bile od interesa Grada Splita i građana grada Splita i potreba grada Splita kao drugog grada po veličini u Hrvatskoj za svojim širenjem. Ono što jest i po čemu sam skeptičan ne bi želio da se ne iskoristi ova I/3 sredstava koju možemo povući iz međunarodnih fondova koji postoje za ovu namjenu, a na koje se računa u ovom projektu uz 1/3 državnih sredstava i sredstava Grada Splita čime bi se to prelilo opet na Grad Split, a s obzirom na loš postotak apliciranja na ta sredstva ja mislim da tu trebamo, ako se za ovo odlučimo, vrlo ozbiljno pristupit. I ono što me još samo zanima mislim da smo na jednoj od prethodnih sjednica već i donijeli produženje namjenskih prikupljenih sredstava vezanih za sanaciju Karepovca s kojim će bit se ovaj dio grada onda, pretpostavljam da bi to bio izvor financiranja za ovo učešće Grada Splita u ovom projektu od 1/3. Dakle, da li je izvor financiranja bio kroz nastavak takvog vida prikupljanja sredstava zapravo građana grada Splita. Zahvaljujem.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Kovačeviću. Za repliku se vratila gospoda Vrdoljak.
Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo gospodine Kovačeviću ja ne bi željela da naša mladost razvija kampus tamo gdje je sada deponij Karepovac, jer znam što je Karepovac ja bi voljela da njima damo Žnjan, Pazdigrad ili ovako neku bolju lokaciju, a tamo ne znam,kome bi poželjela da tamo gradi u situaciji kad se napravi ovakva sanacija, nazovimo je, uz ono odlagalište koje će ostat uz ovaj prostor, jer ne zaboravimo da i u najboljim kombinacijama ostaje 3 milijuna metara kubičnih razne vrste otpada na toj lokaciji.


PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se. Replika gospodin Kovačcvić.

GORAN KOVAČEVIĆ
Ma evo ja neću replicirat vijećnici, jer ona nije izvjestitelj po ovoj točci, nego molim izvjestitelja da nam kaže da li je nakon ovoga što on predlaže sanacije moguća gradnja
85

bilo kojih objekata i da li će tu bit štetno po zdravlje,življenje ... koga drugoga? Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Dobro. Samo jednu da utvrdimo pravilo. Da li želite da vam profesor Miličiću
odmah odgovara ili ćemo pustit u raspravu i gospodina Čepu, Baldasara, itd. pa da gospodin Miličić svima dogovori kad uzme riječ, dakle koji stil rada vi želite? Da svi učestaju u raspravi pa onda gospodin Miličić odgovara svima? Jeste suglasni s tim? Dobro. Onda dajem riječ gospodinu Čepi. Izvolite.


GOJK0 ČEPO
Hvala. Meni je prvo iznimna čast što uopće o ovakvoj jednoj bitnoj temi mogu polemizirat sa nekim koga ja toliko respektiram, koliko respektiram gospodina Miličića kojega uopće osobno ne poznajem, ali poznajem što je napravio do, što je napravio svojevremeno za grad Split i na tome mu zahvaljujem. Ja sam zaista otkada sjedim u ovome Vijeću po prvi puta svjestan da sudjelujem u mećem apsolutno velikom, u jednoj odluci koja je apsolutno velika za ovaj grad i koja će obilježit budućnost. Nalazimo se u dilemi da trebamo birat između dvije metode, odnosno potpuno je jasno da status quo oko Karepovca nije ono što nas zadovoljava i da na jednoj strani imamo sanaciju, a na drugoj strani izolaciju. Razlika između sanacije i izolacije je tri puta u cijeni je skuplja sanacija, sanacija nudi mogućnost početka radova prije zatvaranja deponija, jer mi moramo razmišljat o tome da mi nemamo riješen problem deponija i ne možemo krenuti u izolaciju dok se ne riješi drugačiji način deponiranja otpada, dok u sanaciju možemo. Slažem se i sa gospodom Vrdoljak, jer ne znam koliko od vas vijećnika je imalo priliku vidjeti što je stvarno Karepovac, mislim ne znam da li građanstvo tamo ulazi, ja sam imao priliku nekoliko puta s vatrogasnom zajednicom ulazit u te prostore, tu teku radioaktivni potoci, nisu radioaktivni, tako karikiram, teku potoci crne vode, to je stvarno tempirana bomba. Ja zaista čekam da još neke stvari čujem u ovoj raspravi, jer za sada nisam načisto, bez obzira na priču da nam prostor koji se stvara sanacijom Karepovca, prostor koji bi vratio sve uloženo, na drugoj strani ako idemo u izolaciju koja je nešto jeftinija odnosno tri puta jeftinija dobivamo isti taj prostor, ali ga dobivamo za 40 godina. Ono što meni stvara dilemu je što je za ovaj grad potrebnije, da li je toliki prostor u ovome gradu potreban sad, odnosno apsolutno je sigurno da je potreban, ali je pitanje da li je više potreban sad nego što će bit potreban u budućnosti. Da li je za održivost grada bolje iskoristit taj prostor u slijedećih nekoliko godina ili taj prostor zaista ostavit pa da postoji neki prostori resurs koji će neka nova vizija i neki novi ljudi nešto izgradit na tom prostoru? Ja bi molio profesora Miličića ako mi može u tom smjeru pomoći oko odluke, ja pretpostavljam da ćemo mi po završetku rasprave i uzeti pauzu za Klub, jer stvarno mislim da je iznimno bitno. Ako mi može pomoć oko toga zanima me što misli o tome, a budući je bio vizionar Splita kakav danas izgleda, što misli da li je taj prostor Splitu potrebniji sada ili je za 40 godina? Iako ovaj period od četiri godine, malo sam se igrao ovdje brojkama, pa ova dva uređaja po 150 metara kubnih po satu, 16 sati dnevno, 250 dana godišnje meni izlazi oko milijun i 200 tisuća kubika da bi se moglo razvrstavat godišnje tako da mi je to ispalo pet godina, ali dobro, manje bitno. Mene zanima da li nam je zaista sad, da li radimo štetu budućnosti Splita ako taj prostor u slijedećih pet godina izgradimo, budući je, kako ste rekli, kad pogledamo snimku Splita iz zraka to je jedini prostor koji je ostao gdje se može nešto ozbiljno planirati i ozbiljno graditi?


PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Čepi i dajem riječ gospodinu Baldasaru. Izvolite.
86

IVO BALDASAR
Ja se isto zahvaljujem profesoru Miličiću, malo sam računao, ako uzmemo okrugle brojke i pretpostavimo da su točne onda govorimo o 400 tisuća kvadratnih metara prostora koji bi se na ovaj ili na onaj način stavili u svrhu ili dobili pa ako to podijelimo sa pretpostavljenom cijenom od 60 milijuna eura dobit ćemo da je to po kvadratnom metru oko 150 eura, 150 do 160 eura po metru kvadratnome je trošak sanacije, 1/3 toga je trošak izolacije, znači oko 50 eura u odnosu na 150 eura. Međutim ako idemo u sanaciju onda je to blokirano najmanje 40 godina profesore. Ja sam vidio u Italiji odlagališta ovoga tipa koja su tamo negdje od rata, od '45. ruševine stavljene, govorimo od minimalno 40 godina, koliko sam ja išao i na Internet i čitao. To znači da vam jedan dio prostora grada Splita blokiran 40, 50, možda i duže godina. Međutim kad govorimo o sanaciji onda je isto to tako problematično, jer je pitanje kako ćemo mi to izvršit, da li je ova tehnologija, šta je rekla kolegica Ljubica, da li je ovo naj idealnija tehuologija ili ima neka možda modernija i suvremenija tehnologija, i koliko ja znam ima i nekih drugih metodologija, tehnologija ali mislim da su u suštini sve tu slične i svedu se sve na ove cifre i na ove iznose. Ja osobno nemam dilemu, ja sam za sanaciju zato šta mislim da sanacija će nam u relativno kratkom vremenu od tri do četiri godine dati jedan prostor kojega ćemo ostavit našim unucima na kojemu ne mora nužno bit gradnja, ali zato možemo napravit novi Marijan ili zoološki vrt ili nešto slično, itd. Prema tome to je jedan prostor koji je više nego kvalitetan, daj bože da smo imali taj prostor prije možda nekih pet-šest mjeseci kad je IKEA došla ovdje pa tražila pa nismo imali šta dati. Za 150 eura po kvadratnom metru da smo imali dati IKEA-i danas bi možda tamo se već gradilo, možda bi tisuću ljudi se tamo zaposlilo pa se ne bi ovako brinuli za gospodarstvo itd. Prema tome po meni je dilema da li i ova tehnologija koja je malo starija ili neka slična, ali mi nije dilema da li sanacija ili izolacija, ja sam apsolutno za sanaciju. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Baldasaru i za repliku se javila gospoda Vrdoljak.

Izvolite. LJUBICA VRDOLJAK
Moram replicirat, jer nikada Grad SPlit nije naručio projekat izolacije, projekat izolacije je retorički, ne znam, izum, Grad Split je naručio projekat sanacije, prema tome i projekat koji je izradio IGH i koji je Grad Split platio od namjenske cijene koju je ubrao od građana Grada Splita zove se projekat sanacije odlagališta Karepovac. Prema tome ako hoćemo terminološki govorit onda je to projekt sanacije sa drugačijim načinom, ali nije to nikakav projekat izolacije.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodi Vrdoljak na  replici i dajem riječ gospodinu Peri Čeniću. Oprostite, gospodin Baldasar možete.

IVO BALDASAR
Ma ja mislim da nam je potpuno jasno o čemu govorimo, sanacija - izolacija, naravno da je sve skupa sanacija, ali ovdje je uvrštena jedna nova tehnologija koju smo i 2adnji put primijenili i svi je dobro razumijemo, radi se o izolaciji znači sarkofagu ili ćemo to sve skupa sanirat. Ljubica je u pravu, ali mislim da razumijemo o čemu govorimo.

PREDSJEDATELJICA
Još samo jednom repliku i dosta u ovoj točci.
87

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja ću samo kratko. Mi moramo odlučit jesmo li mi tako bogati da u ovom momentu idemo u ovakve investicije dok nam, ako baš hoćete, Ljudi ostaju bez posla. Mi za čas baratamo od 20 milijuna eura na 60 milijuna eura, Nemojmo se ponašat ko pijani milijarderi. I to zemljište ja vjerujem da u ovom momentu ne može nitko normalan platit po toj cijeni niti ono toliko vrijedi, jer ne znam šta bi se na njemu gadilo.


PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se. Dajem riječ gospodi Aidi Batarelo.


AIDA BATARELO
Zahvaljujem gospodo predsjednice i zahvaljujem gospodinu Miličiću na ovom iscrpnom izlaganju. Moram priznat da sam u dilemi kad sve ovo čujem pa voljela bi znati imamo li negdje i gdje imamo ustvari primjere u svijetu ovakvog tehnološkog postupka sanacije? Eto.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa gospodo Batarelo i dajem riječ vijećniku gospodinu Peri Čeniću. Izvolite.

PERO ČENIĆ
Hvala predsjednice. Ma ja bi se isto nadovezao na gospodina Baldasara, na vas gospoda Aida i na gospodu Vrdoljak, mene zapravo zanima kakva su iskustva sa ovom sanacijom. Ja to gledam logično, ja nisam ekspert, ati naravno da bi i ja glasao za sanaciju da dobijemo teren od 4 tisuće kvadrata, znači dobili smo teren po 150 eura, tržišna cijena tog terena je sigurno jača od 150 eura što bi u pravilu značilo da smo zaradili. Međutim nadovezao bi se na ovo što gospoda Ljubica govori, a to je da sad imamo više vrsta tih tehnika kako sanirat taj deponij, možda bi bilo dobro da nam se prezentiraju i neke od njih. Mi smo ovdje dobili, istini za volju, dva znači taj sarkofag ili ova sanacija, neko treće rješenje da nam se možda pojasni isto tako, možda ima i jeftinijih tehnologija, novih tehnologija. Gospoda Ljubica je rekla daje ovo iz 2002., znači osam godina, za osam godina tehnologija se strašno razvija, možda eventualno naći ili pokušat pronaći ima ti još koje tješenje za tu sanaciju, ali sanacija je obavezna. Ja smatram da 40 godina čekat jedan prostor gdje se grad zapravo već raširio nema smisla i gradu bi strateški interes trebao biti da nade prostor, evo spomenuli smo
( - kraj 4. kazete A strane - ) ... međutim samo pitanje po kojoj tehnologiji i kakva su iskustva zemalja koje su upotrijebila već sličnu tehnologiju? Možda bi nam to približilo i pojasnilo cijelu sliku. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se kolegi Peri Ćeniću i dajem riječ gospodinu Jošku Dvomiku.

JOŠKO DVORNIK
Hvala gospodo predsjednice. Mislim kad čovjek pročita ovaj materijal onda normalno svaki razuman čovjek uvažavajući sve išta je rečeno, da ne ponavljam, čini mi se da bi ga prihvatio bez nekih posebnih razmišljanja, ali poučen iskustvima dosadašnjim ovdje u Vijeću pa i inače u našoj politici čini mi se da nekako zaboravljamo na činjenicu da smo ovakve iste rasprave vodili, ja ne znam točno kad je to bilo, ali bilo je prije, ne znam, određenog vremena, i da su nas isto tako vrlo stručni ljudi uvjeravali kako je jedno drugo tješenje najbolje za Grad Split. Naravno da oni koji znaju mene zna da ja profesora Miličića
88

izuzetno cijenim, nema sad smisla da ga posebno hvalimo, znamo šta je bio u ovom gradu i šta znači kao osoba, ali moram priznat da sam u dilemi. Ja sam sad razmišljao slušajući kolege i razmišljajući istovremeno ustvari gdje je ovdje problem, problem je u tome da mi kao gradski vijećnici koji smo ustvari laici, razumijete, ja ne znam ovdje osim možda djelomično možda nekih vijećnika djelomično mi smo u suštini laici, naravno jer je to točka dnevnog reda moramo kazat svoje mišljenje, moramo donijeti jednu čisto stručno-tehničku odluku. To da li je bolje jedno ili drugo rješenje kad gledaš ovo ispada ovo sada rješenje, kad smo slušali ono nekada Mladinea sa onim svojim rješenjem iza kojeg je stala respektabilna tvrtka, nekadašnji institut, IGH-a koji je govorio da je jedno drugo rješenje dobro, odlično, najbolje na svijetu, nema boljega, razumijete, onda čovjeka stvarno ono dolaziš u dilemu, ovo je vrlo važna stvar, ovo je danas najvažnija odluka uz Eko Kaštelanski zaljev mi moramo, kako bi rekao, ja se bojim glasat, ne znam sam šta ću, kako ću glasat. Ne zato šta se bojim jasno kazat svoje mišljenje, nego zato šta nisam 100% siguran u ono o čemu sam slušao nekada i o čemu čujem danas. Zato bi ja predložio, ako mogu završit gospodo predsjednice molim vas, dakle ja bi predložio ustvari slijedeće, mi ovdje u, zaključku ovog materijala gdje ovdje piše ovako "Treba organizirati raspravu, raspisati natječaj" itd., ja predlažem da se organizira stručna rasprava u ovom gradu, u ovoj zemlji postoje eksperti, pa neka kažu svi ti eksperti, nek se izjasne da ne bude sutra, ne zato što se netko boji, mi imamo pravo i imamo i neki imunitet kao vijećnici, možemo odlučit ovo-ono, pa bilo pametno, bilo glupo, ali vi za vi svoje savjesti,
vi za vi budućnosti grada ne želim donijeti krivu, glasat za krivu odluku. I zato bi ja predložio da se ustvari povede nekakva stručna rasprava i nakon nje kad budemo imali stavove relevantnih stručnjaka o ovom pitanju da onda donesemo odluku. I ja sam čuo o nekim još boljim tehnologijama, razumijete, imali smo i seminare o nekoj tehnologiji ne znam plazme i ne znam tega i sve moguće se govorilo, možda postoje neke još bolje tehnologije, šta ja znam, vjerojatno i postoje. Pa ajmo mi to nekako odgodit, obzirom da je vrlo važna odluka, nisam u načelu za odgađanje ničega, jer previše odgađamo u ovom gradu puno stvari, ali u ovom slučaju ja nisam u stanju, ne znam kako ću glasat. Evo predlažem dakle neku stručnu raspravu medu relevantnima u, ne znam, nekom razumnom roku 15 dana, mjesec dana, a onda nakon toga donošenje odluke Gradskog vijeća. Hvala. .


PREDSJEDATELJICA Zahvaljujem se kolegi Dvoriku. Za repliku se javio gospodin Baldasar:


IVO BALDASAR
Nije replika nego daljnje razmišljanje, Ja sam ovaj izvještaj ...
predsjedateljica Onda oprostite, ako je daljnje razmišljanje onda je na redu gospodin .
Izvolite.


ZORAN JERAMAZ
Ma mi pričamo o Karepovcu kao odlagališta otpadnog materijala, otpadni
materijal svugdje u svijetu predstavlja određeno bogatstvo. Bogate zemlje su uvidjele daje to velika vrijednost, otpadni materijal je, to nije nabačeno nešto, to je i sad vrijedan materijal koji se određenom, ne bi rekao sanacijom, reciklažom, vraćanjem, izmjenom stvaraju ogromne vrijednosti i mi ne možemo pričat o izolaciji, jer to je bogatstvo koje stoji tu dolje. Ne možemo pričat ni o sanaciji, jer nećemo ništa sanirat, mi trebamo iskoristit to bogatstvo. Znači napravit i usvojit tehnologiju, napravit projekte koji će nama donijeti određenu korist od svoga toga i plus toga teren, u, reciklaža najveća u Beču je usred kampusa studentskog i to funkcionira, to je .........., danas to nije problem, to je nekad možda bio problem. Prema tome
89


ja bi samo rekao se, da mi razmišljamo o Karepovcu na kao o problemu nego u bogatstvu koji Grad mora iskoristiti. Eto.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se vijećniku gospodinu Jaramazu. Dajem riječ  gospodinu Baldasaru.
Izvolite.

IVO BALDASAR
Ja sam ovaj izvještaj profesora Miličića shvatio više kao tehnički izvještaj, a ne kao sveobuhvatni izvještaj i ovome bi trebalo pristupiti, dakle slažem se i ja da nije lako glasat 0 ovako jednoj stvari, sad ćemo mi izglasat i sutra ćemo mi počet trošit 60 milijuna eura, prvo ih nemamo, drugo nismo niti započeli cijeli postupak i ovome treba prijeći nakon šta usvojimo načelno po meni izvještaj profesora Miličića u tehničkom smislu da se radi o sanaciji u onom smislu koji sam rekao Ljubici. Onda treba napravit jedan multidisciplinarni pristup i povezat sve skupa u cjelinu, znači osim tehničkih lica koje su stručnjaci za ekvaciju otpada kao što je rekao kolega Jeramaz isto tako bi trebalo vidjeti prvo i prvenstveno sa građevinarima i urbanistima, a nakon toga sa financijerima, jer ovo baš i nije lako financirat, a otpad u ovom smislu ja se slažem, ovo je bogatstvo, ovo je gospodarski, jedna stvar gospodarstva gdje jedan resurs, gdje neki poduzetnici bi sigurno vidjeli svoje mogućnosti da tu plasiraju sredstva, da se sa njihovim sredstvima to financira, da oni nakon toga dobiju u roku od četiri godine ili četiri i pol godine dobiju ogromni prostor gdje bi im Grad već unaprijed ugovorom odredio njihovo poslovanje i gdje bi se unaprijed odredile nekakve djelatnosti. Pa ja ću vam uzeti za primjer zoološki vrt privatni npr. ili ćemo napravit u jednome dijelu veliki park, govorimo o vodenom parku, a nemamo sajmište, prema tome ovo po meni treba pristupit sa gospodarskoga gledišta i ovo nam može biti jedan od ključnih razvojnih momenata za cijeli Grad Split koji i onako i onako niti ima gospodarstva više razvijenoga, niti ima privredu, imamo samo trgovinu, bez da se itko uvrijedi naravno. Prema tome ovdje je mogućnost da na 400 tisuća metara kvadratnih sa pametnim multidisciplinarnim pristupom dobijemo jedan gospodarski objekt gdje će poduzetnici, raznorazni poduzetnici, ne jedan ili dva ili tri, nego više poduzetnika uložit i investirat, Grad će dobit komunaliju, neće možda niti kune potrošit. Pustimo mi sad šta smo mi danas u recesiji, za godinu dana će Evropa izaći iz recesije pa ćemo onda imati sa njima prilike razgovarat. Grad ne može uzimat kredite, ali poduzetnici mogu, a Grad ima pravo na ovaj prostor. Prema tome možda je ovo jedan od ključnih momenata za razvoj ovoga grada i zato bi htio da olako ne pristupimo ovome pa da izglasamo e nećemo dalje ići. Moje mišljenje, naravno. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Baldasaru i dajem riječ gospodinu Grabiću. Izvolite.

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
Hvala lijepa. Ma i ja bi samo htio napomenuti neke stvari koje ovdje nisu dosad iznesene. U našem GUP-u u članku 86. Gradski projekt Karepovac je prozvan kao gradski projekt, to drugim riječima znači da smo mi već sanaciju gradskog deponija itd. već usvojili GUP-om, ma kako i kakva sanacija, koji tehnološki postupak to je sad ova druga strana medalje o čemu mi ovdje na neki način mi imamo određene opservacije, dileme i šta ja znam šta ali mi smo GUP-om to usvojili. Drugim riječima ne samo što smo to usvojili nego smo rekli da će taj prostor sa njegovim uređenjem itd. bit sutra u nekoj namjeni, kojoj, ovisit će o nekom detaljnijem planu koji bude za taj prostor i predviđen. Međutim ovdje mi je žao što još nije nešto pripomenuto, a to je da smo u GUP-u također usvojili jedan vrlo važan članak koji obraduje zapravo postupanje s otpadom. Postupanje s otpadom je zapravo početak svih
90

početaka, nažalost ovi Grad to još nije uspio organizirat, jednim malim sitnim dijelom jest, ali zapravo nije i šta nas tu obvezuje, obvezuje nas Zakon iz 1996. godine, a onda nas obvezuje i odluka Gradskog vijeća iz '99. godine, sve je to ova pripremna faza otpada koje dolazi na neku deponiju. Onda bi da smo to slučajno organizirali kako treba i kako Zakon to nalaže, a pogotovo kako nam GUP ovdje vrlo detaljno to opisuje onda bi mi imali manji problem na samom Karepovcu nego što ga danas imamo. Međutim nema nikakve dileme da mi moramo provest ako hoćemo naravno i ako možemo, Gradski projekt Karepovac. Ako je Gradski projekt Karepovac gradski projekt, on je jedan od onih 1 I projekata, on ima svoja pravila igre, a pravila igre su natječaji, to znači u ovom slučaju znamo da postoji tamo to i to, natječaj je kako to sanirat, jer ovdje piše sanacija gradskog deponija. Podrazumijeva se, naravno ja sam uvjeren da je to profesor Miličić također predvidio da sutra to ide kroz jedan tender, kroz jedan opći akt koji se zove neki projektni zadatak, da ide na natječaj. Razni su oblici tog natječaja, to može biti direktno plaćanje, može biti ne znam kakvo korištenje, ovo-ono, ovo što kolega Jeramaz kaže smisao svega je da se iz tog takvog jednog otpada ustvari pokuša izvući ove pozitivne vrijednosti, a to su u najmanju roku ono što smo trebali osigurat, to je papir to je bio otpad i naravno ovo ostalo je problem sutra zbrinjavanja, sanacije itd. ...... E sad gdje smo i kud smo? Mi sanaciju smo već po mom sudu prošli put usvojili, ovog dana danas kad govorimo 0 ovom malo detaljnijem pristupu onda je to još jedan recimo jedan oblik, jedno načelo koje bi trebalo bit ugrađeno u jedan projektni zadatak ili jedan tender, kako hoćete, koji će sutra ići na tržište i to je smisao gradskih projekata i uopće korištenja sutra tih gradskih površina. I zato kad govorimo 0 ovome svemu skupa moramo negdje početi, je li to ovaj dio koji je već sada profesor Miličić obradio pa je to dio jednog ukupnog projektnog zadatka, jednog tendera, ili nije to je sad na nama da mi kažemo je, mi ovo prihvaćamo načelno, a onda iza toga slijede radnje koje po našem, ovim našim odredbama GUP-a moramo napraviti ili ćemo se odreći GUP-a.
Druga stvar koja je bitna isto također za ovu odluku, ja nisam shvatio da smo mi načisto, dakle odluka broj jedan po prilici je to ono što smo već zadnji put prihvatili, broj dva naravno neki tehnološki postupak ovisi o jednom natječaju, ponudama, itd., pod brojem tri nije mi jasno da ovlašćujemo gradonačelnika Grada Splita sukladno ovoj točci 2. da zaključuje poduze.... da u vezi ovog zaključka poduzme radnje radi realizacije istog projekta, ma ne može on to radit, koje radnje i kojeg projekta i koje gradnje i to ne može bit u zaključku ovako, jer to se direktno kosi sa odredbama GUP-a i sa onim načelima, onim odredbama koje imaju svoju tehnološki postupak svoj recimo neki red kako to ide. I zato mislim da ova točka 3. apsolutno tu u zaključku ne stoji, ovo drugo je već na neki način i prihvaćeno, ali molim vas da se ipak sve odluke vezujemo ako je gradski projekt za GUP i ako je gradski, naravno ovaj specifični projekt onda to svakako mora bit vezano i za Zakon o postupanju otpadom, jer inače radimo ponovno gluposti koje nas koštaju puno. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se kolegi vijećniku Nikoli Grabiću i dajem riječ inu Juri Šundov. Izvolite.

JURE ŠUNDOV -zamjenik gradonačelnika
Evo gospodo predsjednice, kolege vijećnice i vijećnici mislim da je najbolji pristup ovom problemu i najsveobuhvatniji da upravo sad gospodin Nikola Grabić, dakle jedno je sigurno da u sanaciju treba ići i vi ste to na onoj sjednici Gradskog vijeća kad ste usvojili financijsku konstrukciju odnosno ovo izdvajanje do 2019. godine praktično i potvrdili, dakle nitko u ovom Gradskom vijeću nije protivnik da se Karepovac sanira na ovaj ili na onaj način. Dakle evo sanacija kao riječ najvjerojatnije je svima nama prihvaćena, svima nama prihvatljiva. Ono što je planirano u Lećevici mora hit i trebalo bi bit jedan dio lanca
91

ovoga što ćemo mi napravit na gradskom, splitskom gradskom odlagalištu smeća Karepovcu. Naime Lećevica je i planirana praktično da 70% smeća dolazi upravo iz grada Splita, ove male općine i gradovi koji su u Splitsko-dalmatinskoj županiji za kojih je taj Regionalni centar za gospodarenje otpadom praktično ne proizvode više od 30% smeća, dakle glavna emisija smeća dolazi upravo iz grada Splita. Prema tome sasvim je jasno i svima koji razmišljaju sve obuhvatno i detaljno i na jedan pravi način o ovom problemu da zapravo cijelu priču treba promatrat na način gdje je početak rješavanja nekog problema, a gdje mu je kraj. Ja ću ovdje staviti ispred vas samo jednu dilemu koju imam ja kao zamjenik gradonačelnika koji operativno sudjeluje uz gospodina Miličića i u razgovorima sa županom i direktorom tog Centra za regionalno gospodarenje otpadom u Lećevici pitanje je bilo, što kad se dovede smeće iz Splita u Lećevicu da li ono se gore tretira do kraja ili ono ide negdje dalje? Pa onda je rečeno da još uvijek postoji dilema da li se gore tretira do kraja ili ide negdje dalje, a u tom tretmanu do kraja se može uključiti i ovo što je kolega Jeramaz govorio o dobivanju novca iz smeća, jer u razvijenom zapadnom svijetu se dobiva novac iz smeća, dakle dobiva se energija, dobivaju se nekakvi drugi nus proizvodi, ali da bi to naravno mi ostvarili trebamo uložit nekakve novce u tehnologiju. Ono što je nama na našim kolegijima gradskog pročelnika i savjetnika sjelo to je da bi bilo dobro da se napravi sanacija na način da Grad Split doista ima uskoro, što je moguće prije, jedan resurs prostorni kojeg on može upotrijebiti na nekakve drukčije namjene, a ne da u tom prostoru bude taj tzv. sarkofag ili nešto drugo što će na 40 godina rezervirat prostor isključivo u svrhu sami sebi. Dakle to ne obvezuje ovo Gradsko vijeće, niti to mišljenje obvezuje gradsku vlast. Gradsku vlast će obvezat ono što zaključi ovo Gradsko vijeće, a mislim da je najbolje da se napravi jedan međunarodni tender i da se taj međunarodni tender predoči ovome Gradskome vijeću, ako je potrebno da prije ili poslije tog tendera se naprave stručne rasprave na način da nam se strojno prezentira više različitih tehnologija koje u svijetu u ovom trenutku su u primjeni da se vidi kakvi su rezultati primjene tih tehnologija i da naravno na taj način se educira gradske vijećnike da bi mogli lakše donijeti odluku. I u tom smislu mislim da bi trebalo ovaj današnji zaključak i prihvatit i zadužit gradonačelnika i službe i naravno i savjetnika koji je na tom poslu imenovan da upravo u tom smislu odrade pripremu i da vidimo kad je to moguće. Je li to moguće za 15 dana, mjesec dana, dva ili ne znam ni ja koliko, mislim da ne bi trebalo predugo čekat, jer se već dugo vremena izgubilo na ovu temu. I ono što je gospoda Ljubica Vrdoljak iznijela na samom početku, činjenica je da je Gradsko vijeće u jednom starom saziv raspravljalo o ovom, činjenica je da se usvojilo nešto, ali činjenica je da se to bila jedna druga gradska vlast i daje sad ova gradska vlast drukčija od one prije. Činjenica je da se tehnološki neke stvari u svijetu dodatno događaju, da se nekakve bitne možda izmjene nude i mislim da nije zgorega da ovo Gradsko vijeće, ako je potrebno, izgubi još mjesec ili dva dana i da doista detaljno raspravi da se educira i onda donese jednu kvalitetnu odluku iza koje ćemo mi svi skupa stajati. Ja kao zamjenik gradonačelnika upravo o ovomu govorim na način kao što sam govorio i o Eko kaštelanskom projektu. Preveliki su novci u pitanju, to su novci svih naših građana da bi gradonačelnik sam sa svojim timom donosio novakove odluke. Dakle potrebno je mislim i nama kao vlasti, a i vama kao ljudima koji donosite odluke koje obvezuju tu gradsku vlast naprosto jedna edukacija da bi na što je moguće bolji način potrošili taj novac kojeg nam naši građani daju iz cijene smeća do 2019. godine. To je ono što sam ja želio ovdje reći, a nikako ne prejudicirat niti jedno rješenje, nego doista na jedan stručan način sa znanstvenim pristupom i sa dovoljno vremena nastavit rad na ovom projektu. Evo hvala gospodo predsjednice.
92

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se dogradonačelniku gospodinu Rundovu i dajem riječ profesori. Jakši Miličić da može odgovorit vijećnicima na postavljena pitanja i razriješiti im dileme. Izvolilte profesore.

PROF. DR. SC. JAKŠA MILIČIĆ - savjetnik gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša Bilo je dosta pitanja, neka su se ponavljala u raznim verzijama, ali ja bi ipak morao
najprije kazat jedno. Grad je pred četiri godine ili pet naručio određenu dokumentaciju, ali bilo bi dobro da se konačno zna da je ta dokumentacija naručena i napravljena isključivo u skladu sa GUP-om koji je onda bio na snazi i koji za Karepovac nije dopuštao ništa drugo nego ga je tretirat kao odlagalište otpada. Ja sam i tada bio protiv toga i nisam bio ničiji savjetnik, a jedan bio konzultiran ali sa stavom koji odgovara ovom stavu danas kod čega sam danas u stanju biti puno precizniji nego onda, ali sam bio protiv izolacije, jer izolacija ne vodi ničemu. I osim toga to jest izolacija, kad ja ovu gomilu otpada prekrijem i ostavim vremenu da rješava problem onda ja zapravo njega izoliram, ne zavisi od toga što smo to zvali sanacija, jest to se nazvalo sanacija u dokumentu odluke i u dva, u jednom segmentu to jest bila sanacija samo u toliko u koliko se dakle metan i ugljični dioksid nije puštao da ide u atmosferu kao što ide sad, ne goje bio zahvata i trebao je tretiran onako kao što sam rekao ili na baklji ili u motoru, dakle taj segment jest sanacija, a sve drugo je najobičnija izolacija, ali kod čega ne želim o toj izolaciji govorit s visoka jer nemam na to pravo, jer to je isto tako jedan korektan tehnički zahvat koji je ovog trenutka u Hrvatskoj dominantan, ali je isto tako dominantno to da se u pravilu odlagališta rade negdje izvan grada i ne smetaju gradu u njegovom razvoju, za razliku od Splita koji je sad taj Karepovac je došao u centar zbivanja, fizičkog zbivanja i odatle mislim da je normalno o tome voditi računa na način da ga se pokuša bilo kako eliminirat u uvjetima koji će bit dohvatljivi. Dakle, Grad je sklopio aranžmane koje je jedino mogao sklopit po ondašnjem GUP-u, nijedna vlast, a da me držala vlast koja je morala odobrit taj projekat nije se slagala da se na bilo kakvi drukčiji način postupi, a Grad je žurio u taj postupak zbog toga jer je želio osigurat sredstva fonda za ekologiju koja su Gradu bila u određenom postotku dostupna, ali samo pod uvjetom da ima usvojen projekat. Odatle je Grad radio taj postupak kojega do danas nije mogao, projekat ima ali ga ne može realizirat jer zapravo Karepovac ne može bit zatvoren, to je taj bio mali lapsus koji onda nije htio bit uzet u obzir. Dakle Karepovac ne može bit zatvoren, jer Centar za gospodarenje otpadom koji mora prihvaćat taj otpad nije u funkciji, a ponavljam, najranije će u funkciji bit 2013. ako bude sreće. Dakle to je istina o projektu kojeg je Grad naručio i Grad je tada napravio jedan posao koji je bio korektan po mom mišljenju.
Drugo, ja nisam u svojem kratkom govorenju rekao ništa o tenderu, ali logično je bilo pretpostavljajući odluku Gradskog vijeća koja je u tom smislu daje jedan, daje impuls u pozitivnom procesu, logično je bilo, ja sam mislio predložiti da se kad sazori vrijeme, to je , vjerojatno slijedeća sjednica da se zapravo ide, iako je to u nadležnosti gospodina gradonačelnika, dakle donošenje odluke o traženju o izradi tendera, a tender služi za to da se napravi međunarodno nadmetanje za izbor tehnologije i izvođača. Odatle sam ja iznoseći određenu tehnologiju sanacije i iznio jednu od poznatih postupaka kod čega ne znači da bi onaj koji bi došao na natječaj upravo s tim postupom i pobijedio, može bit da bi se pojavio i netko drugi, ali zato će i bit raspisan natječaj, hvala bogu ako to vi odlučite, da se dođe do solucije koja će bit najpovoljnija. Jedno je sigurno materija koja bi se u slučaju usvajanja tehnologije koju ja predlažem, ako bi se ona vratila natrag ona nije zagađena, ona je materija koja je po svim zakonskim propisima prihvatljiva i ne predstavlja više teren koji bi bio na bilo koji način atak na bilo čije zdravlje ili interes, dakle neke stvari se ipak mogu garantirat. Ostaje činjenica da bi iz tog Karepovca izvukli vani po mom sudu, a to sam rekao, najmanje milijun tona suhe frakcije. U tehnologijama, odgovarajućim tehnologijama dakle ili termo
93

 

tretmana ili nekih drugih tretmana koji nisu termo isto iz te materije koja je kalorično izvanredno snažna da se izvući najmanje milijarda kilovat sati električne energije ili
odgovarajući broj megawata.
Ta sama energija ako dobije tretman, a dobit će tretman kao energija tzv. obnovljivih izvora, ona bi se, ona ovog trenutka nema taj tretman u Hrvatskoj, ima drugdje, ali pošto mi brodimo u Evropsku uniju ona će dobit i kod nas taj tretman. Ta sama energija bi pokrila troškove toga rada odatle plus u vrijednost terena, dakle nema za Grad financijskog rizika. Da ne kažem još jednu stvar o kojoj se možete i nasmijat, ali uzmite u račun kad ........ toliko Karepovca na jedan kilometar neku liniju pa izračunate koliko je to terena doći ćete do podatka da je to 6 i pol milijuna kvadratnim metara. Ako taj teren samo zbog toga što je nama Karepovca poraste u cijeni za 150 eura po kvadratu dobili ste milijardu eura, za milijardu eura će postat bogatiji vlasnici tih terena koji okolo to imaju kod čega može bit, može ne bit. Naime možete uzet ovo kao činjenicu, a možete uzeti kao mogućnost, a možete reći da sam već ima dosta godina pa da sam počeo sam sa sobom šalit, ali mislim, mislim ovaj da ovo što govorim nije daleko od istine. Odatle je ovo postupak koji zagovaram i koji na nijedan način što se mene tiče nema upitnu dimenziju za interes Grada, a na svaki način ako se raspiše tender, dakle natječaj međunarodni on će najbolje pokazat što je što nije, kod čega to Grad obvezuje da iti jednu od ponuda prihvati. Grad će tako tender raspisat da im se ne obvezuje na ništa, jer takvi postupci postoje. Dakle dijelim mišljenje niza učesnika u diskusiji koji su ovo naglašavali na ovaj ili na sličan način, ali otprilike na istoj trasi. A koliko, a sad još dopustite mi samo momenat.

PREDSJEDATELJICA Samo izvolite.

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ
Šta se s tim terenom može dogodit, stvar je rasprave, stvar je gledanja, stvar je, stvar je recimo koračanja u vrijeme koje dolazi, ne govorimo o tri ili pet idućih godina, govorimo o 40 idućih godina, Split ....... počeli prije 40 godina još ni danas nije do kraja izgrađen, grad se ne može razvijat preko noći ad hock mjerama. Stvar je međutim ocjene, stvar je razmišljanja, stvar je poduzimanja određenih poteza koji predestiniraju neke druge poteze u vremenu koji dolaze i mislim daje Grad apsolutno zreo i da ima snage da to napravi i šta se toga tiče ja ne sumnjam u konačni ishod onoga što će napravit i ovo Vijeće i ova vlast. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se profesoru Miličiću na odgovorima koje je dao vijećnicima
pozivam vijećnike koji su sudjelovali u raspravi ukoliko netko na svoje postavljeno nije dobio odgovor da ga ponovi. Evo gospodin Grabić recite.

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
Vidite ja sam dobronamjerno upozorio na naše odredbe GUP-a, na Zakon koji nas obvezuje i ne može zaključak ovaj, vi ćete se možda i čudit, ja jesam za sanaciju s dvije ruke, ali za ovi zaključak ovakav nisam, jer ova točka tri je suprotna i GUP-u i zakonima koje smo, koje postoje u Republici Hrvatskoj. Ne može se ovako pisat zaključak. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJICA Dobro. Hvala lijepa. Evo gospoda Aida Batarelo.
94



AIDA BATARELO
Evo ja bi samo podsjetila nisam čula, možda sam i prečula, gdje je primijenjeno. Gdje je primijenjeno ovakav model ....

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ
(-nije uključen mikrofon ) ........ se radi o .............

PREDSJEDATELJICA Mikrofon, oprostite, mikrofon.

PROF. DR. SC. JAKŠA MILIČIĆ -
Oprostite, ja govorim hvala bogu samo ono što znam, znam za jednu od ovih
tehnologija, spomenuto ovdje jedna tehnologija za koju znam da funkcionira, ona ovog trenutka funkcionira u Kanadskom gradu .......... koji ima, koji je puno veći, imaju veći Karepovac nego što je naš Karepovac, a upravo su završeni pred par mjeseci radovi u jednom gradu u Emiratima koji su imali 7 milijuna kubika ove, ovog otpada na odlagalištu, a grad je narastao, praktički da je ušao u odlagalište i onda je postao interes da se to napravi jer je teren dobio na vrijednosti. Dakle radeno je ovo i u gradu Salzburgu u Austriji samo u jednoj dimenziji koja je bila manje od milijun kuhika. To sam gradilište ja vidio.

PREDSJEDATELJICA
Dakle svi vijećnici koji su sudjelovali u  raspravi a nisu dobili odgovor na svoje pitanje koje su postavili mogu ponovit ga pa ce mu  profesor Miličić odgovoriti. Gospodine Baldasar izvolite.

IVO BALDASAR
Samo sam htio profesora nadopunit, imate kod Rima imate baš ovaj sistem sanacije sa ispustima, ne znam kolika je površina, ali znam da se vozite pet minuta uz nju, imate kod Bologne, isto imate u Berlinu odnosno izvan Berlina, daleko je izvan Berlina gdje su koliko ja znam kombinirali dvije metodologije na ogromnoj površini, jedna je bila od srušenih zgrada u II.  rata, a druga je bila od nekakvoga njihovoga odlagališta. Imate  na nekoliko mjesta, medutim koliko sam išao na Intemet različite su metodologije upuhavanje svježega zraka ili upuhavanje nekakvih smjesa, ja se u to ne razumijem, ali znam da postoje najmanje dvije metodologije. Hvala. A u ........., mislim ne bi se htio nikome miješat u posao, a ima tu i stručnijih od mene, ja ono što sam vidio to.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinn Baldasaru. Je li sada Pero Čenić, imate li nešto? Nemate Gospođo.

PERO ČENIĆ
Imam, samo iskustva koja je kolcga Baldasar napomenuo, ali eto drugom zgodom.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, dajem riječ gospodi Ljubici Vrdoljak.

LJUBICA VRDOLJAK
Moramo znati da će tender pokazat sve te tehnologije, a ovo što mi pričamo samo ovo što je profesor Miličić na jednom malom uzorku Austrije je napravljeno i onoliko koliko ja znam nigdje drugo, ali dosta odlagališta sam prošla.
95

PREDSJEDATELJICA
Dobro, zahvaljujem se gospo8i Vrdoljak i ako smo s ovim iscrpili raspravu ja bi je
zaključila, ako netko nešto još ima dodati izvolite. Budući da se nitko od vijećnika ne javja za raspravu ja istu zaključujem i ukoliko ste suglasni ja bi stavila na glasovanje drugačiji prijedlog, ja ću pročitat, ja ću pročitat. Oprostite, gospon Čepo.

GOJKO ĆEPO
Ja nisam siguran kakav sad zaključak ...

PREDSJEDATELJICA
Evo sad ću ja pročitat pa ćete vi raspravit da li je to to.

GOJKO ČEPO
Ne, kažem ukoliko, kažem ukoliko ćete stavljat na glasanje onda bi u ime SD-a i HNS-a zatražio jednu kraću stanku.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, znači ja ću sad pročitat, mi smo sad preinačili ovdje zaključak, vi ćete
saslušat kako on glasi pa ćemo zajedno u cilju općeg interesa i zajedničkih interesa utvrdit da li je to to ili nije ili ćemo mijenjat. Dakle, kod, znači stavit ćemo na glasovanje prijedlog zaključka o opredjeljenju za postupak sanacije kao tehnološki postupak radi realizacije Gradskog projekta Karepovac u Splitu. Imamo zaključak koji smo dobili svi skupa, imamo ovo pod točkom 1. i pod točkom 2. koje bi ja, ako se slažete, zadržala i ostavila, sad ću pročitat, a pod broj 3. bi napravila izmjenu.
Dakle ostalo bi ovo da se prihvaća izvješće u vezi, u svezi odlagališta otpada Karepovac kako je iskazano u materijalu pod nazivom odlagalište otpada Karepovac između izolacije i sanacije koju je izradio savjetnik gradonačelnika za Gradski projekt Karepovac profesor Jakša Miličić, diplomirani inženjer građevinarstva. Pod 2. Gradsko vijeće Grada Splita opredjeljuje se za postupak sanacije kao tehnološki postupak realizacije ovog značajnog gradskog projekta koji postupak je ekološki značajan za grad Split, a financijski stimulativan ovisno o sadržajima koji će definirati urbanistički plan uređenja. I pod broj 3. dodajemo slijedeće, zadužuje se stručna službe gradske uprave Grada Splita da pripreme prijedlog tendera kako za tehnologiju tako i izvođača, a radi raspisivanja međunarodnog natječaja za postupak sanacije. Iste tendere će se staviti na javnu rasprava u koju će se uključiti i vijećnici Gradskog vijeća.
Ja držim da ovo što smo dodali i promijenili pod točkom rimski III. da bi bilo ono što zadovoljava sve vijećnike, a iz načina na koji ste sudjelovali u raspravi zaključila sam da bi to bilo to. Evo izvolite, pročitat ćemo ponovo ako treba. Gospodin Čepo i ostali, gospodin Grabić?

MR.SC. NLKOLA GRABIĆ
(-nije uključen mikrofon ) Je, dobro je.

PREDSJEDATELJICA
Dobro je, je li. Gospon Čepo, je li ovo zadovoljava?

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
Gospodo mi bi, trebali bi se samo pozvat da u skladu sa GUP-om, tako da se nitko ne treba, u skladu s GUP-om, članak 86. ..... itd. da samo to dodamo i da idemo na ovo  što ste pročitali.
96

PREDSJEDATELJICA
GUP-u i Zakonu o otpadu. Pročitat ću još jednom. Dakle, pročitat ću još jednom
radi ove gospode iz SDP-a, je li treba pročitati ili ne? Hoćemo li čitat? Dobro, dakle stavljam (-čuje se više glasova ) ,
s ovim je sve riješeno. .................... vijećnika iz SDP-a, dajem riječ gospodinu Baldasaru, izvolite.
( čuje se više glasova ) A i Hrvatske narodne stranke, naravno vi ste u koaliciji, koaliciji, oprostite gospodine Dvornik, moja isprika.

IVO BALDASAR
Evo samo jedna mala, je li moguće da stavimo samo jednu malu opasku na tekst kojega ste pročitali, da stavimo da je to samo prva faza budućega projekta Karepovac, radi toga šta mi se čini, ponovit ću, možda sam malo sad već dosadan, ovo je toliko sveobuhvatno, ide u rang Eko Kaštelanskoga zaljeva, njega smo podijelili na više faza, traje već desetke godine, stotine milijuna kuna i ovdje će se, i još traje, pa bi ja ipak iz opreza rekao da šta je gospodin Grabić rekao u skladu s GUP; om prva, ali samo kao prva faza, ali nakon toga bez daljnjeg odlučivanja idemo u daljnju raspravu, daljnje projekte koje će naravno vodit stručne službe Grada, jer se radi o sveobuhvatnom projektu koji ne može se ograničit samo na sanaciju, kad smo sanirali šta smo dobili.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, to se podrazumijeva, to se podrazumijeva, čim idemo na tender i
međunarodni natječaj naravno da se podrazumijeva da su faze koje slijede, daje ovo prva faza ,la one druge slijede.

NO BALDASAR
Ali radi budućeg naraštaja stavimo kao prvu fazu, eto ja bi molio ako se slažu

PREDSJEDATELIICA
Evo ja bi vam gospodine Baldasar sad pročitala ponovo ovaj zaključak pod rimski III. da vidite da li ste sad svi suglasni sa tekstom.
Dakle, zadužuju se stručne službe gradske uprave Grada Splita da pripreme prijedlog tendera kako za tehnologiju tako i izvođača koji predstavljaju prvu fazu, a radi raspisivanja međunarodnog natječaja za postupak sanacije. Iste tendere će se staviti na javnu raspravu u koju će se uključiti i vijećnici Gradskog vijeća. Cijeli projekta će se raditi sukladno GUP-u i Zakonu o otpadu.
Jesmo li svi suglasni?

GOJKO ĆEPO
Ako samo može da taj prijedlog službe koje naprave prvo dostave nama na Gradsko vijeće.

PREDSJEDATELJICA
To se podrazumijeva, to ne treba naglašavat, to se podrazumijeva. Tekst tendera,
uz napomenu da tekst tendera ide samo na Gradsko vijeće, gospodine Grabić tekst tendera ide samo na Gradsko vijeće.

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
( nije uključen mikrofon-) Tekst tendera ide na raspravu…
97

 

PREDSJEDATELJICA
Na raspravu  struci i Gradskom vijeću. Uredu.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja bi samo obrnula ovaj zaključak. Znači sukladno GUP-u i Zakonu o otpadu, evo ga.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, tako će se to i napravit kad se bude pisalo, naravno da smo mi sad mijenjali
ono što je u povijesno bilo kao zaključak stavljeno i zato je to malo ovako ajmo reći i nespretno. U biti svi smo se složili da kao ovakav prijedlog možemo dati na glasovanje.
Dakle tko je za ovakav prijedlog? - Divota. Konstatiram da je Gradsko vijeće jednoglasno, dakle svih 20 vijećnika su jednoglasno prihvatili ovaj prijedlog.
Evo gospodin Miličić moli riječ. Izvolite gospodine Miličić. Samo kratko.

 

Prof. Dr. Sc. JAKŠA MILIČIĆ - savjetnik gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša.
Mene maksimalno veseli reakcija Vijeća i ja vam zahvaljujem, zato mislim da ste
napravili kapitalno dobru odluku. Nećete se nikad sramiti ovih trenutaka. Hvala vam lijepa.

(-SVI  UGLAS -) Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem gospodinu profesoru Miličiću i bit će mi čast kao i svim ostalim
vijećnicima da budemo dio koji je sudjelovao u ovom projektu skupa s vama. Hvala vam lijepa. Hvala. Prelazimo na 20. točku dnevnog reda Izvješće o radu gradonačelnika Grada Splita za razdoblje, molim vas malo reda, tišine, prelazimo na 20. točku dnevnog reda.
98

 
..............................................................................................................................................................................

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA 9. SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA GRADA SPLITA
Split, 23. 2. 2010.

 

PREDSJEDATELJICA
Hvala vama. Doviđenja. Prelazimo na 19. točku dnevnog reda koja glasi
Ad 19. Prijedlog zaključka o opredjeljenju za postupak sanacije kao tehnološki postupak radi realizacije Gradskog projekta "Karepovac“ u Splitu
Pozivam izvjestitelja gospodina Pave Zaninovića, pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo da da uvodno obrazloženje i nakon čega će gospodin Jakša Miličić također dati uvodno. A gospodin Zaninović je prepustio gospodinu Jakši Miličiću da on izviješće da i za jedno i za drugo. Izvolite.

Prof. Dr. Sc. JAKŠA MILIČIĆ - savjetnik gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

 Poštovana gospodo predsjednice, dame i gospodo, prošli put smo imali na sjednici
raspra o Karepovcu kad ste se na tu temu izjašnjavali, ako se ne varam, jednoglasno, međutim ostalo je prošli put jedna potreba koja je bila ne suviše definirana, ali ipak je bila naglašena, a to je potreba da se kaže riječ-dvije više o razlici u tehnološkom postupku izolacije odnosno sanacije Karepovca. Ja sam napravio neki materijal koji sam po sebi mislim da daje odgovor na to pitanje, ali bi s vašom dozvolom ipak par minuta to prokomentirao. Na ovoj strani 3, 4 i 5 ovog materijala navedene su neke karakterističnosti tog područja, u prvom redu je navedeno da se Karepovac nalazi u središtu urbanizirane zone što mu daje jednu specifičnu dimenziju u odnosu na problem kojeg stvara ili može stvarat. On je van svake sumnje uz ono o čemu ste u prethodnom poluvremenu razgovarali, a to je projekt Kaštelanski zaljev, dakle ovo je uz to najveći ekološki problem grada koji je Kaštelanski zaljev imao sreću da je išao u operativnu realizaciju, a ovo zapravo svoju realizaciju tek čeka. Ovo je objektivno najveće, ovog trenutka najveći ekološki problem grada. Osim toga, zavisi od toga kako se gleda na problem, on je za moj račun ili za moje mišljenje objektivno na trasi jednog mogućeg organiziranog fizičkog razvoja grada u decenijima koje dolaze. O tome se može složit, možemo se ne složit, ali ako pogledate zračni snimak splitskog područja onda ćete vidjeti zapravo da su to jedina prazna područja u koja se može organizirano razvijat grad, ali to je ipak posebna tema i ja ovo navodim samo kao mogućnost koja eventualno može bit zanimljiva. Jedna stvar na strani 4. naglašeno kaže daje područje zone Karepovca sa aspekta cestovnih prometnica u našem području, dakle tu se sastaje, dakle taj teren je maksimalno interesantan i da se tu sastaje cesta Jadranska magistrala koja ide preko Trogira, Solina na Omiš i tu se zapravo sastaje ili odatle počinje ili je tu negdje brza cesta koja ide od Solina

80
prema Klisu. Odatle je to područje prometno maksimalno zanimljivo i to mu daje jednu posebnu dimenziju polazeći od problema o kojem ćemo razgovarat i na strani 5. imate uže područje, dakle snimak zračni, šteta što je snimak crno-bijeli, ali tu se vidi zapravo ta kaseta koja se zove Gradski projekt Karepovac. On je sastavljen od ovog donjeg dijela ovog prostora u kojem je otprilike polovicu zaprema odlagalište otpada, a druga polovica šrafirana je slobodan teren koji je do jučer bio pokrivan vinogradima i voćnjacima, dakle koji nije na nijedan način kontaminiran. To ukupnom područje je područje Gradskog područja Karepovac zaprema nešto malo manje od 400 hiljada kvadrata kvadratnih metara površine i definiran je cestama i drugim dakle osnovnim elementima cestovno-prometne infrastrukture, a onda i sa stanovišta opskrbe elektroenergijom itd. Sve u svemu na Karepovcu danas imate odloženo oko 6 milijuna kubičnih metara razne materije, imate oko ukupno u cijelom projektu oko 400 hiljada kvadrata površine od čega je teren pod otpadom u vlasnosti Grada, dakle oko 200 hiljada kvadrata. To samo odlagalište negdje u svojoj dužoj osi je blizu 800 metara dugo u smjeru istok-zapad, širok 11, a na mjestu oko 400 metara, a visina je preko 50 metara, ja mislim da danas tendira i prema znatno većoj visini. Odlagalište se ne bi smjelo pohvalit da se razvijalo od početka prema nekim općim pravilima, međutim moram kazat da već dugo godina nema nikakvih ekscesa tamo zahvaljujući umješnosti radnika Čistoće koji su zapravo naučili zanat na Karepovcu i danas to rade onako kako treba radit u uvjetima projekta koji zapravo ne postoji. E sad što kazat o Karepovcu da dođemo na prava pitanja. U utrobi Karepovca je proces anaeroban, to znači da su osnovni proizvodi toga procesa metan i ugljični dioksid, to su plinovi koji su stakleničke naravi, koji putuju u ozonsku rupu i koji predstavljaju objektivno golem problem. Godišnje se, ja ne znam koliko, ali puno tona tog plina emitira u atmosferu. To su plinovi izuzetno opasni, izuzetno neugodni i taj se proces zapravo proces anaerobni mora likvidirat i mora se ta faza njegovog stanja zaključit. E sad kako'? Kako se može postupit? Može se postupit tehnološki na dva načina, a to je zapravo sada odgovor na pitanja koja su prošli put postavljana Može se primijenit postupak tzv.  izolacije koji, ovdje ima na slici kako bi to izgledalo, to je napravljena maketa u pravom mjerilu i ovdje taj mastodont izgleda kao šta na ovoj slici izgleda i da bi se u njega interveniralo sa aspekta izolacije on se najprije mora zatvorit, dakle mora se prestat dovozit otpad. Zašto? Zbog poslova koji bi u svom zbiru činili postupak izolacije, a svodi se na slijedeće. Kad se prestane dovozit otpad, a to ne može na Karepovac se, na Karepovcu dogodit prije nego šta proradi Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, a taj ne može proradit u nijednoj verziji prije 2013. godine i ako bude sreće da bude i tada, a ja se nadam ipak da hoće. Međutim ako se ide u proces izolacije onda se Karepovac u ovom slučaju Karepovac mora najprije geometrijski oblikovat da dobije odgovarajuće poprečne padove da bi se moglo regulirat problem oborinskih voda. Nadalje čitav Karepovac, dakle čitav taj mastodont mora se izbušit bunarima na razmaku 50 metara dolazi svaki bunar koji je dubok od vrha do dna, taj bunar se zapuni lomljenim kamenom i svaki dobije kapu. Sve te kape se onda međusobno spoje cijevima koja se na jedno određeno mjesto odvede da bi se u tom, na taj način se dobije zatvoreni sustav koji omogućava da se siše plin koji iz tog Karepovca ili u ovom slučaju nekog odlagališta izlazi napolje, dakle to se zove kaptaža plina i taj plin se onda ako ga ima dovoljno unosi u plinski motor i proizvodi se struja ili se izgara na baklji ukoliko ga je malo, tako da se atmosferski dakle u odnosu na atmosferu ne dešava se ništa. Splitski Karepovac ocjenjujem obzirom da zagrebačko odlagalište koje je duplo veće od splitskog daje otprilike dva megawata struje očekujem da bi splitski došao do jednog megawata otprilike. Nakon, preko svega toga se stavlja plašt, sve se pokriva velikim plaštem od snažne plastike koja zapravo čitav taj sarkofag prekriva i zatvara zato da ne bi bilo nekontroliranog emitiranja tih plinova koji nastaju u utrobi kao posljedica anaerobnih procesa. I na koncu onda taj plašt plastični mora se prekrit slojevima koji njega zaštićuju da ga vrag ne odnese. Sve u svemu to je dosta komplicirana priča, komplicirana zbog toga jer se radi o radovima velikog opsega.
81

Računa se da bi taj posao mogao trajati otprilike godinu i pol do dvije. Oko tako formiranog Karepovca u ovom slučaju se stavlja žičana ograda visoka dva metra koja sama po sebi govori o karakteru te intervencije, to bi bio zadnji konclogor od škovaca u Evropi. Ali on, a kao projekat bi tako bio izveden. Računa se da bi na taj način Karepovac morao bit ostavljen u vremenu od iduće, od idućih 40-tak godina da se proces fermentacije u najvećem svom postotku završe tako da se onda u njega onda može intervenirat i napravit tek ono što sad smjeramo napravit, zapravo tamo bi ostalo na gomili sve šta i je i sada tamo osim šta ne bi više bilo plina. Što bi se dešavalo nakon toga s Karepovcem stvar je odgovarajuće gradske vlasti koje bi tog trenutka odlučile šta s tim hoće ili šta s tim neće. Vjerojatno ga ne bi ostavili na tom mjestu nego bi ga, nego bi nešto s njim radili ono šta bi, što oni ocjenjuju da bi tada bilo pametno. Taj investicijski trošak tog zahvata je oko 20 milijuna eura ili bolje reći 20 milijuna do koje se sume došlo iz dva nezavisna izvora. Jedan izvor, oni koji su radili projekte za Lećevicu i drugi izvor samog projekta koji je rađen po narudžbi gradskih vlasti. Ovim postupkom se dobiva jedan zahvat koji za jedno stanovito vrijeme od 40 godina ima konačnu dimenziju i kojim se zapravo Karepovac izolira od grada, ali dame i gospodo grad se na taj način ne izolira od Karepovca, jer Karepovac ostaje tamo gdje je sa svim svojim utjecajima na, utjecajima vizualne naravi, dakle ne utjecaji sa stanovišta plina. Postoji drugi postupak za kojeg zagovaramo, a to je potpuna eliminacija odlagališta, dakle odlagalište po ovom mišljenju treba poslati u povijest tako da više na nijedan način ne stoji na putu bilo kakvim ambicijama Grada, a to znači da se anaerobni proces u njegovoj utrobi mora pretvorit u aerobni da bi se u njega moglo intervenirat, jer ne smijete kopat dok je unutra u toku intenzivna proizvodnja metana i ugljičnog dioksida, to se ne smije dirat, jer je opasno da ne eksplodira, a drugo to smrdi za poginit. Ovdjeje dato na strani 7. jedna shema koja objašnjava sve, a to je da se u određeni opseg odlagališta zabodu sonde koje su perforirane, one su duge 3 i pol metra i jedan dio tih sondi je vezan za jedan uređaj koji komprimira zrak bogat kisikom i gura ga u utrobu dakle u taj sloj odlagališta i postoji drugi uređaj koji je spojen na određeni broj sondi, a te sonde su i taj uređaj je u podtlaku, dakle s jedne strane se zrak koji se druka u utrobu odlagališta prisiljava da teče kroz slojeve odlagališta i s druge strane postoje sonde koje to sišu, dakle privlače i prisiljavaju zrak da struji između jednih i drugih sondi. Ovi uređaji rade tako da jedan sat jedan upredaj dakle gura zrak, drogi siše, onda se nakon sata vremena mijenja funkcija, oni koji je sisao sada druka, a ovi drugi siše i zrak koji se izvlači iz odlagališta on je smrdljiv, opasan, neugodan i on se propušta kroz biofilter u atmosferu i tako se on pročišćava. E sad šta je važno, važno je naglasit, ovdje imate na strani 8. da je u trenutku kad počinjete tu operaciju recimo ovaj crni stupac prikazuje količinu, volumensku količinu metana u utrobi negdje 60%, a ovi drugi mali stupac koji se jedva vidi ovdje pokazuje nakon četiri do šest dana koliki je kvantum metana u toj utrobi ili ovi donje grafove koje imate prikazuju vam drastičan pad koncentracije metana i ugljičnog dioksida i drastičan rast kisika. Ovaj proces traje četiri do šest dana, zavisno hvala bogu koliko je komprimirana ta materija kroz koju zrak prolazi. Kad se jedan put taj jedan određeni opseg odlagališta ovim zračenjem odnosno odzraćivanjem ozdravio, kad se doveo u fazu aerobnog procesa, dakle kad se može kopat bez straha da će se bilo šta dogodit onda se tu dovode bageri koji kopaju, kopaju dakle sa, nemam pojma je li točno Hrvatski termin kašika ili nije, ali ja ne znam pametnije pa mi dopustite da ja taj termin upotrijebim, dakle bageri sa dubinskom kašikom zagrabe taj materijal i transportiraju ga na upredaj za razvrstavanje. Bager radi do dubine od tri metra, jer je to korektna radna visina i time se zapravo taj posao radi maksimalno brzo, a materijal koji se iskopa tovari u kamione, vozi se na uređaje za razvrstavanje koji sliče zapravo na uređaje koji postoje na velikim šljunčarama gdje se kopa šljunak iz rijeka i onda se razvrstava po frakcijama. Kod čega taj uređaj koji razvrstava materijal razvrstava u pravilu materijal mehanički, ali postoji i ručno razvrstavanje, jer jedan dio materijala ne možete izvući vani nego ga morate ručno izvlačit, a onda su to posebne kabine, posebno organizirano
82

uređene gdje ljudi rade, radnici rade taj postao koji čovjeka ne ispunjava vjerojatno velikim zadovoljstvom, ali je dobro plaćen pa se radi. Pogledajte, inače kod uređaja, velikog dijela uređaja koji za rad bave reciklažom komunalnog otpada to su regulamo provedivi postupci dakle oni se rade, ovo nije specijalni slučaj, ljudi tamo razvrstavaju otpad sa trake rukama, sa maskom na licu i tako zarađuju kruh za život. Dakle nije ovo neka priča koja ovako izvan plana. Ovdje na sVani 10. imate zapravo jedan grafički prikaz. Karepovac bi se čitav dakle prozračio, uredio i iskopao, sve šta se iskopa vodi se na uređaj za razvrstavanje kod čega očekujemo da bi iz Karepovca prema iskustvima, pošto se zna ipak šta u Karepovcu, u velikoj mjeri se zna šta je u Karepovcu odlagano, nigdje nije zapisano, ali ipak s vremena na vrijeme je kontrolirano i analizirano, računa se da bi bilo jedan stanoviti manji kvantum oko 4% ukupnog glomaznog otpada kao što su karoserije i bijela tehnika, gume, bačve itd. to bi se odvojilo, ima velikih kvantum materijala koji zovemo suha frakcija, a odnosi se može bit na pojedine vrste kartona kojeg vrag nije odnio kroz godine, dakle karton, ptastika, tvrda-meka, drvo, koža, kosti, guma, tekstil, gdje ima .... koliko god hoćete, dakle to je materija koja se odvaja mehanički, balira i ostavlja se za termo tretman. Ona se ekstrahira iz Karepovca, ekstrahira se, dakle onim ručnim dijelom sve ono što je organsko u Karepovac se vraća natrag samo inertna masa u kojoj nema organskih tvari tako da nema šanse da se dogodi bito kakvo naknadno fermentiranje koje bi uzrokovalo probleme. Računa se da bi ta materija koja se vrati natrag odlagana u slojevima od 40 centimetara i energično kompaktirana da bi postojeći Karepovac dovela na, dakle na zapreminu koja je nešto manja od njegove polovice u odnosu na današnju zapreminu koja iznosi 6 milijuna kubika. Dakle ta materija bi se komprimirala na neka 3 milijuna ili malo manje koliko ovdje stoji, kod čega se kvantumi od oko 500 kubika materijala koji se vraćaju natrag permanentno kontroliraju i moraju odgovarat normama koje postavlja Evropska unija, a koje govore da se određeni broj dakle elemenata mjeri, mjeri laboratorijski i onda se ustanovi je li to jest u okvirima onoga što je dozvoljeno ili nije kod čega evropska iskustva pokazuju da je to redovito dakle za svaki pojedini kemijski element koji je od interesa da je redovito, da su te veličine redovito ispred veličina koje su postavljeni kao limiti. Karepovac bi se otprilike izvodio kad u punom intenzitetu negdje oko 40 mjeseci. Računa se, računa, makar sam ja računao sa oko 250 radnih dana u godini, jer kad j e kiša to se ne može radit, uz 16 sati tada dnevno, jer noću bi ipak trebalo mirovat, dolazimo do nešto preko 13 hiljada sati ili oko 450 kubičnih metara na sat ili dnevno 7 hiljada i 200 kubika to bi bio intenzitet rada na Karepovcu. Uz te pretpostavke on bi u 40 mjeseci bio reguliran. 7ednaje važna stvar koja je pitanje može bit, a treba kazat, da unutar tog vremena dok se radi to na Karepovcu, dakle ako Karepovac počne prije sa sanacijom nego što će se otvorit aktivni rad, dakle redovna eksploatacija centra u Lećevici unutar tog vremena na Karepovac može dolaziti i novi otpad koji bi u istim uređajima gdje se tretira stari bio tretiran i novi, dakle ne bi bilo nikakvih problema i nikakve zapreke. Kao što sam prošli put rekao ovaj investicijski trošak po evropskim standardima je, jer standard evropski je da otprilike jedan kubik ovog materijala košta desetak eura, ne više, ovo bi koštalo negdje blizu između 55 i 60 milijuna eura. Zato smo prošli put i rekli da bi otprilike išli na neku kompoziciju financijskih sredstava gdje bi Grad učestvovao otprilike sa trećinom, sa trećinom Republika kojoj je ovo zakonska obaveza i očekujemo da bi sa 30% ili 1/3 sudjelovala sredstva fondova Evropske unije za koja ne bi, ja ne mogu hvala bogu stavljat ruke u vatru za to, ali ona postoje zato da bi na ovaj način bila trošena. Međutim ova intervencija u Karepovac ona pretpostavlja jasno da će ovo Gradsko vijeće dovoljno na vrijeme razmotrit recimo činjenicu, ne bi želio reći pretpostavku, nego činjenicu da ćemo imat Karepovac odnosno da imamo gradski projekat Karepovac koji ima neke određene površine, koji je vrlo zanimljiv i ......... na koncu se dogodit što s tim Karepovcem, jer tamo se sasvim sigurno neće sijat trava, nego bi s njim trebalo kalkulirat sa jednom građevinskom površinom koja je spremna da Grad na toj površini da ga razvija onako kao bude našao da je najpametnije. .Ali, pretpostavljajući da će se tamo nešto gradit onog
83

tenutka kad se Karepovac očisti sa svojih 200 hiljada kvadrata terena površine ako uz odgovarajući urbanizam dobivamo zapravo teren koji tog trenutka vrijedi onoliko koliko se u njega za čišćenje potrošilo, vrijedi najmanje 60 milijuna eura. Dakle mislim daje ovo posao koji za Grad predstavlja izuzetno koristan procesa zbog toga jer se Grad ne izlaže nikakvom financijskom riziku, a dapače otvara mu šanse, ponavljam ovisno o tomu kakav bi tamo urbanizam bio predviđen, međutim to je jedan složen problem s kojim će se vjerojatno ovo Vijeće suočiti i o tomu će onda dati jedan svoj određeni sud. Na svaki način postupak kojega predlažem ili predlažemo je postupak koji je afirmiran, ovo ne bi bio unikatni projekt iako se svakog dana ovakvi poslovi ne rade sa svakim odlagalištem, ali od slučaja do slučaja određeni gradovi rastu pa ako su imali sreću da su na svojoj periferiji napravili odlagalište dolaze u poziciju da ga očiste da bi iz toga stvorili jednu novu aktivu i to se predlaže dakle za Karepovac. Vi ste prošli put o toj temi raspravljali, donijeli ste zaključke, bilo je nekoliko pitanja koje su tražili ove odgovore, odatle vam može izgledat da se još jedanput podnosi gotovo isti ili sličan prijedlog kao zaključak, ali ako do tog zaključka dođete onda znajte daje to samo znak respekta prema sastav ovog Vijeća koje je pokazalo prošli put izuzetan interes za problem o kojem sam ja ovdje pričao. Hvala vam lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se profesoru doktoru Jakši Miličiću na iznesenom obrazloženju
vezano za projekt Karepovac. Otvaram raspravu o ovoj točci dnevnog reda. Oprostite. Zahvaljujem se profesoru doktoru Jakši Miličiću na danom obrazloženju i otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Prva se za raspravu javila kolegica vijećnica gospoda Ljubica Vrdoljak. Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja ću samo kratko pojasnit šta znači anaerobno, a što znači aerobno. Anaerobno to je raspadanje organske tvari bez prisustva kisika, a aerobno uz prisustvo kisika znači potpuno isti postupak, samo što kisik pospješuje raspadanje. Prema tome ovdje imate potpuno krive teze u ovim materijalima, jer taj tko vam je pisao ovo napisao je krivo, ali nisam se radi toga javila, nego odustajanje od projekta sanacije odlagališta Karepovac je sada potpuno, to je ona sanacija koju je Grad Split naručio od IGH i platio 3 milijuna kuna. Tada ste gospodine Miličiću isto tako bili savjetnik ovdje u Gradu gradonačelniku i podržali takav projekat, sada potpuno odustajemo od tog projekta, a nudite novi projekat koji je tri puta skuplji nego što je bio onaj prvi projekat. Ja ću vam samo kazat da ne vjerujem da će se nakon ovakve obrade otpada koja će nas koštat tri puta više sa 6 milijuna metara kubičnih to svest na 3 milijuna kubika, to jednostavno tehnički nije moguće. Ovo je jedna austrijska tehnologija koju ste nam ovdje dali u slikovnom prikazu koje sam ja vidjela 2002. godine pa se, ne znam tko je radio ovaj materijal, nije potrudio niti slike promijenit nego su i slike ostale iste, to je ona "smell well" ili dobar miris tehnologija i ja bi vas molila da mi objasnite ovo na 10. stranici ovaj gore prikaz, jer on za mene ne znači ništa, nešto malo 0 odlagalištu znam, cijeli život sam u toj problematici, ali ovo na 10. stranici je za mene potpuno nemoguće iščitat, a posebno za vijećnike koji o ovoj problematici vjerojatno znaju nešto manje nego što ja znam. Evo to je tih par, mi se, tehnologije normalno idu naprijed i u sanaciji deponija i u sanaciji odlagališta, a mi se vraćamo u 2002. godinu na jednu austrijsku tehnologiju koja je napuštena.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodi Vrdoljak i za raspravu se prijavio gospodin Kovačević.
Izvolite.
84


GORAN KOVAČEVIĆ
Hvala predsjednice Gradskog vijeća. Ja ću iznijeti neka svoja razmišljanja, a naravno vezano i za odgovore na već postavljena i droga pitanja u raspravi ćemo i odlučit konačno kako pristupit glasovanju. Naime meni se čini da pošto Grad Split evo tu sreću da se odlagalište Karepovac nalazi u samom prigradskom dijelu grada Splita, da ne kažem da širenjem Splita to će biti sastavni dio samoga grada, a s obzirom da i nema baš prostornih mogućnosti za daljnje širenje da jedna preaktivna politika koja bi omogućila sanaciju ovog terena koji je u gradskom vlasništvu može pripomoći dobivanju novih sadržaja i može bit jedan vrlo vrijedan resurs grada Splita koji će aktivirat vezano uz urbanističku politiku koju ćemo mi ovdje u Gradu Splitu sami donijeti. Ono što jest i iz ove prezentacije vidljivo je i ekološki apsolutno prihvatljivo za grad Split, ali ono što je isto istina u početku je ta investicija puno skuplja, dakle tri puta je skuplja što bi se trebalo vratit kroz vrijednost gradskog zemljišta i kroz komunalnu naknadu, ovisno o sadržajima koje ćemo tu izgraditi. Već nakon 40 mjeseci, ako sam dobro shvatio, molio bi profesora Miličića da mi to potvrdi, bi se moglo krenuti u zapravo nekakve aktivnosti na tom terenu, on bi bio tada spreman za investicije, što je za građane grada Splita važno da ne čekaju 40 godina za donošenje ove odluke nego da imaju neke dodatne sadržaje, jedna od ideja koju sam ovako čuo jest da na tom prostoru postoji mogućnost i interesi sveučilišta za širenjem kampusa s obzirom da su sadašnji kapaciteti kampusa već iscrpljeni tako da ine su mogućnosti koje bi se tu mogle dakle napraviti, a koje bi bile od interesa Grada Splita i građana grada Splita i potreba grada Splita kao drugog grada po veličini u Hrvatskoj za svojim širenjem. Ono što jest i po čemu sam skeptičan ne bi želio da se ne iskoristi ova I/3 sredstava koju možemo povući iz međunarodnih fondova koji postoje za ovu namjenu, a na koje se računa u ovom projektu uz 1/3 državnih sredstava i sredstava Grada Splita čime bi se to prelilo opet na Grad Split, a s obzirom na loš postotak apliciranja na ta sredstva ja mislim da tu trebamo, ako se za ovo odlučimo, vrlo ozbiljno pristupit. I ono što me još samo zanima mislim da smo na jednoj od prethodnih sjednica već i donijeli produženje namjenskih prikupljenih sredstava vezanih za sanaciju Karepovca s kojim će bit se ovaj dio grada onda, pretpostavljam da bi to bio izvor financiranja za ovo učešće Grada Splita u ovom projektu od 1/3. Dakle, da li je izvor financiranja bio kroz nastavak takvog vida prikupljanja sredstava zapravo građana grada Splita. Zahvaljujem.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Kovačeviću. Za repliku se vratila gospoda Vrdoljak.
Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo gospodine Kovačeviću ja ne bi željela da naša mladost razvija kampus tamo gdje je sada deponij Karepovac, jer znam što je Karepovac ja bi voljela da njima damo Žnjan, Pazdigrad ili ovako neku bolju lokaciju, a tamo ne znam,kome bi poželjela da tamo gradi u situaciji kad se napravi ovakva sanacija, nazovimo je, uz ono odlagalište koje će ostat uz ovaj prostor, jer ne zaboravimo da i u najboljim kombinacijama ostaje 3 milijuna metara kubičnih razne vrste otpada na toj lokaciji.


PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se. Replika gospodin Kovačcvić.

GORAN KOVAČEVIĆ
Ma evo ja neću replicirat vijećnici, jer ona nije izvjestitelj po ovoj točci, nego molim izvjestitelja da nam kaže da li je nakon ovoga što on predlaže sanacije moguća gradnja
85

bilo kojih objekata i da li će tu bit štetno po zdravlje,življenje ... koga drugoga? Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Dobro. Samo jednu da utvrdimo pravilo. Da li želite da vam profesor Miličiću
odmah odgovara ili ćemo pustit u raspravu i gospodina Čepu, Baldasara, itd. pa da gospodin Miličić svima dogovori kad uzme riječ, dakle koji stil rada vi želite? Da svi učestaju u raspravi pa onda gospodin Miličić odgovara svima? Jeste suglasni s tim? Dobro. Onda dajem riječ gospodinu Čepi. Izvolite.


GOJK0 ČEPO
Hvala. Meni je prvo iznimna čast što uopće o ovakvoj jednoj bitnoj temi mogu polemizirat sa nekim koga ja toliko respektiram, koliko respektiram gospodina Miličića kojega uopće osobno ne poznajem, ali poznajem što je napravio do, što je napravio svojevremeno za grad Split i na tome mu zahvaljujem. Ja sam zaista otkada sjedim u ovome Vijeću po prvi puta svjestan da sudjelujem u mećem apsolutno velikom, u jednoj odluci koja je apsolutno velika za ovaj grad i koja će obilježit budućnost. Nalazimo se u dilemi da trebamo birat između dvije metode, odnosno potpuno je jasno da status quo oko Karepovca nije ono što nas zadovoljava i da na jednoj strani imamo sanaciju, a na drugoj strani izolaciju. Razlika između sanacije i izolacije je tri puta u cijeni je skuplja sanacija, sanacija nudi mogućnost početka radova prije zatvaranja deponija, jer mi moramo razmišljat o tome da mi nemamo riješen problem deponija i ne možemo krenuti u izolaciju dok se ne riješi drugačiji način deponiranja otpada, dok u sanaciju možemo. Slažem se i sa gospodom Vrdoljak, jer ne znam koliko od vas vijećnika je imalo priliku vidjeti što je stvarno Karepovac, mislim ne znam da li građanstvo tamo ulazi, ja sam imao priliku nekoliko puta s vatrogasnom zajednicom ulazit u te prostore, tu teku radioaktivni potoci, nisu radioaktivni, tako karikiram, teku potoci crne vode, to je stvarno tempirana bomba. Ja zaista čekam da još neke stvari čujem u ovoj raspravi, jer za sada nisam načisto, bez obzira na priču da nam prostor koji se stvara sanacijom Karepovca, prostor koji bi vratio sve uloženo, na drugoj strani ako idemo u izolaciju koja je nešto jeftinija odnosno tri puta jeftinija dobivamo isti taj prostor, ali ga dobivamo za 40 godina. Ono što meni stvara dilemu je što je za ovaj grad potrebnije, da li je toliki prostor u ovome gradu potreban sad, odnosno apsolutno je sigurno da je potreban, ali je pitanje da li je više potreban sad nego što će bit potreban u budućnosti. Da li je za održivost grada bolje iskoristit taj prostor u slijedećih nekoliko godina ili taj prostor zaista ostavit pa da postoji neki prostori resurs koji će neka nova vizija i neki novi ljudi nešto izgradit na tom prostoru? Ja bi molio profesora Miličića ako mi može u tom smjeru pomoći oko odluke, ja pretpostavljam da ćemo mi po završetku rasprave i uzeti pauzu za Klub, jer stvarno mislim da je iznimno bitno. Ako mi može pomoć oko toga zanima me što misli o tome, a budući je bio vizionar Splita kakav danas izgleda, što misli da li je taj prostor Splitu potrebniji sada ili je za 40 godina? Iako ovaj period od četiri godine, malo sam se igrao ovdje brojkama, pa ova dva uređaja po 150 metara kubnih po satu, 16 sati dnevno, 250 dana godišnje meni izlazi oko milijun i 200 tisuća kubika da bi se moglo razvrstavat godišnje tako da mi je to ispalo pet godina, ali dobro, manje bitno. Mene zanima da li nam je zaista sad, da li radimo štetu budućnosti Splita ako taj prostor u slijedećih pet godina izgradimo, budući je, kako ste rekli, kad pogledamo snimku Splita iz zraka to je jedini prostor koji je ostao gdje se može nešto ozbiljno planirati i ozbiljno graditi?


PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Čepi i dajem riječ gospodinu Baldasaru. Izvolite.
86

IVO BALDASAR
Ja se isto zahvaljujem profesoru Miličiću, malo sam računao, ako uzmemo okrugle brojke i pretpostavimo da su točne onda govorimo o 400 tisuća kvadratnih metara prostora koji bi se na ovaj ili na onaj način stavili u svrhu ili dobili pa ako to podijelimo sa pretpostavljenom cijenom od 60 milijuna eura dobit ćemo da je to po kvadratnom metru oko 150 eura, 150 do 160 eura po metru kvadratnome je trošak sanacije, 1/3 toga je trošak izolacije, znači oko 50 eura u odnosu na 150 eura. Međutim ako idemo u sanaciju onda je to blokirano najmanje 40 godina profesore. Ja sam vidio u Italiji odlagališta ovoga tipa koja su tamo negdje od rata, od '45. ruševine stavljene, govorimo od minimalno 40 godina, koliko sam ja išao i na Internet i čitao. To znači da vam jedan dio prostora grada Splita blokiran 40, 50, možda i duže godina. Međutim kad govorimo o sanaciji onda je isto to tako problematično, jer je pitanje kako ćemo mi to izvršit, da li je ova tehnologija, šta je rekla kolegica Ljubica, da li je ovo naj idealnija tehuologija ili ima neka možda modernija i suvremenija tehnologija, i koliko ja znam ima i nekih drugih metodologija, tehnologija ali mislim da su u suštini sve tu slične i svedu se sve na ove cifre i na ove iznose. Ja osobno nemam dilemu, ja sam za sanaciju zato šta mislim da sanacija će nam u relativno kratkom vremenu od tri do četiri godine dati jedan prostor kojega ćemo ostavit našim unucima na kojemu ne mora nužno bit gradnja, ali zato možemo napravit novi Marijan ili zoološki vrt ili nešto slično, itd. Prema tome to je jedan prostor koji je više nego kvalitetan, daj bože da smo imali taj prostor prije možda nekih pet-šest mjeseci kad je IKEA došla ovdje pa tražila pa nismo imali šta dati. Za 150 eura po kvadratnom metru da smo imali dati IKEA-i danas bi možda tamo se već gradilo, možda bi tisuću ljudi se tamo zaposlilo pa se ne bi ovako brinuli za gospodarstvo itd. Prema tome po meni je dilema da li i ova tehnologija koja je malo starija ili neka slična, ali mi nije dilema da li sanacija ili izolacija, ja sam apsolutno za sanaciju. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Baldasaru i za repliku se javila gospoda Vrdoljak.

Izvolite. LJUBICA VRDOLJAK
Moram replicirat, jer nikada Grad SPlit nije naručio projekat izolacije, projekat izolacije je retorički, ne znam, izum, Grad Split je naručio projekat sanacije, prema tome i projekat koji je izradio IGH i koji je Grad Split platio od namjenske cijene koju je ubrao od građana Grada Splita zove se projekat sanacije odlagališta Karepovac. Prema tome ako hoćemo terminološki govorit onda je to projekt sanacije sa drugačijim načinom, ali nije to nikakav projekat izolacije.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodi Vrdoljak na  replici i dajem riječ gospodinu Peri Čeniću. Oprostite, gospodin Baldasar možete.

IVO BALDASAR
Ma ja mislim da nam je potpuno jasno o čemu govorimo, sanacija - izolacija, naravno da je sve skupa sanacija, ali ovdje je uvrštena jedna nova tehnologija koju smo i 2adnji put primijenili i svi je dobro razumijemo, radi se o izolaciji znači sarkofagu ili ćemo to sve skupa sanirat. Ljubica je u pravu, ali mislim da razumijemo o čemu govorimo.

PREDSJEDATELJICA
Još samo jednom repliku i dosta u ovoj točci.
87

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja ću samo kratko. Mi moramo odlučit jesmo li mi tako bogati da u ovom momentu idemo u ovakve investicije dok nam, ako baš hoćete, Ljudi ostaju bez posla. Mi za čas baratamo od 20 milijuna eura na 60 milijuna eura, Nemojmo se ponašat ko pijani milijarderi. I to zemljište ja vjerujem da u ovom momentu ne može nitko normalan platit po toj cijeni niti ono toliko vrijedi, jer ne znam šta bi se na njemu gadilo.


PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se. Dajem riječ gospodi Aidi Batarelo.


AIDA BATARELO
Zahvaljujem gospodo predsjednice i zahvaljujem gospodinu Miličiću na ovom iscrpnom izlaganju. Moram priznat da sam u dilemi kad sve ovo čujem pa voljela bi znati imamo li negdje i gdje imamo ustvari primjere u svijetu ovakvog tehnološkog postupka sanacije? Eto.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa gospodo Batarelo i dajem riječ vijećniku gospodinu Peri Čeniću. Izvolite.

PERO ČENIĆ
Hvala predsjednice. Ma ja bi se isto nadovezao na gospodina Baldasara, na vas gospoda Aida i na gospodu Vrdoljak, mene zapravo zanima kakva su iskustva sa ovom sanacijom. Ja to gledam logično, ja nisam ekspert, ati naravno da bi i ja glasao za sanaciju da dobijemo teren od 4 tisuće kvadrata, znači dobili smo teren po 150 eura, tržišna cijena tog terena je sigurno jača od 150 eura što bi u pravilu značilo da smo zaradili. Međutim nadovezao bi se na ovo što gospoda Ljubica govori, a to je da sad imamo više vrsta tih tehnika kako sanirat taj deponij, možda bi bilo dobro da nam se prezentiraju i neke od njih. Mi smo ovdje dobili, istini za volju, dva znači taj sarkofag ili ova sanacija, neko treće rješenje da nam se možda pojasni isto tako, možda ima i jeftinijih tehnologija, novih tehnologija. Gospoda Ljubica je rekla daje ovo iz 2002., znači osam godina, za osam godina tehnologija se strašno razvija, možda eventualno naći ili pokušat pronaći ima ti još koje tješenje za tu sanaciju, ali sanacija je obavezna. Ja smatram da 40 godina čekat jedan prostor gdje se grad zapravo već raširio nema smisla i gradu bi strateški interes trebao biti da nade prostor, evo spomenuli smo
( - kraj 4. kazete A strane - ) ... međutim samo pitanje po kojoj tehnologiji i kakva su iskustva zemalja koje su upotrijebila već sličnu tehnologiju? Možda bi nam to približilo i pojasnilo cijelu sliku. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se kolegi Peri Ćeniću i dajem riječ gospodinu Jošku Dvomiku.

JOŠKO DVORNIK
Hvala gospodo predsjednice. Mislim kad čovjek pročita ovaj materijal onda normalno svaki razuman čovjek uvažavajući sve išta je rečeno, da ne ponavljam, čini mi se da bi ga prihvatio bez nekih posebnih razmišljanja, ali poučen iskustvima dosadašnjim ovdje u Vijeću pa i inače u našoj politici čini mi se da nekako zaboravljamo na činjenicu da smo ovakve iste rasprave vodili, ja ne znam točno kad je to bilo, ali bilo je prije, ne znam, određenog vremena, i da su nas isto tako vrlo stručni ljudi uvjeravali kako je jedno drugo tješenje najbolje za Grad Split. Naravno da oni koji znaju mene zna da ja profesora Miličića
88

izuzetno cijenim, nema sad smisla da ga posebno hvalimo, znamo šta je bio u ovom gradu i šta znači kao osoba, ali moram priznat da sam u dilemi. Ja sam sad razmišljao slušajući kolege i razmišljajući istovremeno ustvari gdje je ovdje problem, problem je u tome da mi kao gradski vijećnici koji smo ustvari laici, razumijete, ja ne znam ovdje osim možda djelomično možda nekih vijećnika djelomično mi smo u suštini laici, naravno jer je to točka dnevnog reda moramo kazat svoje mišljenje, moramo donijeti jednu čisto stručno-tehničku odluku. To da li je bolje jedno ili drugo rješenje kad gledaš ovo ispada ovo sada rješenje, kad smo slušali ono nekada Mladinea sa onim svojim rješenjem iza kojeg je stala respektabilna tvrtka, nekadašnji institut, IGH-a koji je govorio da je jedno drugo rješenje dobro, odlično, najbolje na svijetu, nema boljega, razumijete, onda čovjeka stvarno ono dolaziš u dilemu, ovo je vrlo važna stvar, ovo je danas najvažnija odluka uz Eko Kaštelanski zaljev mi moramo, kako bi rekao, ja se bojim glasat, ne znam sam šta ću, kako ću glasat. Ne zato šta se bojim jasno kazat svoje mišljenje, nego zato šta nisam 100% siguran u ono o čemu sam slušao nekada i o čemu čujem danas. Zato bi ja predložio, ako mogu završit gospodo predsjednice molim vas, dakle ja bi predložio ustvari slijedeće, mi ovdje u, zaključku ovog materijala gdje ovdje piše ovako "Treba organizirati raspravu, raspisati natječaj" itd., ja predlažem da se organizira stručna rasprava u ovom gradu, u ovoj zemlji postoje eksperti, pa neka kažu svi ti eksperti, nek se izjasne da ne bude sutra, ne zato što se netko boji, mi imamo pravo i imamo i neki imunitet kao vijećnici, možemo odlučit ovo-ono, pa bilo pametno, bilo glupo, ali vi za vi svoje savjesti,
vi za vi budućnosti grada ne želim donijeti krivu, glasat za krivu odluku. I zato bi ja predložio da se ustvari povede nekakva stručna rasprava i nakon nje kad budemo imali stavove relevantnih stručnjaka o ovom pitanju da onda donesemo odluku. I ja sam čuo o nekim još boljim tehnologijama, razumijete, imali smo i seminare o nekoj tehnologiji ne znam plazme i ne znam tega i sve moguće se govorilo, možda postoje neke još bolje tehnologije, šta ja znam, vjerojatno i postoje. Pa ajmo mi to nekako odgodit, obzirom da je vrlo važna odluka, nisam u načelu za odgađanje ničega, jer previše odgađamo u ovom gradu puno stvari, ali u ovom slučaju ja nisam u stanju, ne znam kako ću glasat. Evo predlažem dakle neku stručnu raspravu medu relevantnima u, ne znam, nekom razumnom roku 15 dana, mjesec dana, a onda nakon toga donošenje odluke Gradskog vijeća. Hvala. .


PREDSJEDATELJICA Zahvaljujem se kolegi Dvoriku. Za repliku se javio gospodin Baldasar:


IVO BALDASAR
Nije replika nego daljnje razmišljanje, Ja sam ovaj izvještaj ...
predsjedateljica Onda oprostite, ako je daljnje razmišljanje onda je na redu gospodin .
Izvolite.


ZORAN JERAMAZ
Ma mi pričamo o Karepovcu kao odlagališta otpadnog materijala, otpadni
materijal svugdje u svijetu predstavlja određeno bogatstvo. Bogate zemlje su uvidjele daje to velika vrijednost, otpadni materijal je, to nije nabačeno nešto, to je i sad vrijedan materijal koji se određenom, ne bi rekao sanacijom, reciklažom, vraćanjem, izmjenom stvaraju ogromne vrijednosti i mi ne možemo pričat o izolaciji, jer to je bogatstvo koje stoji tu dolje. Ne možemo pričat ni o sanaciji, jer nećemo ništa sanirat, mi trebamo iskoristit to bogatstvo. Znači napravit i usvojit tehnologiju, napravit projekte koji će nama donijeti određenu korist od svoga toga i plus toga teren, u, reciklaža najveća u Beču je usred kampusa studentskog i to funkcionira, to je .........., danas to nije problem, to je nekad možda bio problem. Prema tome
89


ja bi samo rekao se, da mi razmišljamo o Karepovcu na kao o problemu nego u bogatstvu koji Grad mora iskoristiti. Eto.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se vijećniku gospodinu Jaramazu. Dajem riječ  gospodinu Baldasaru.
Izvolite.

IVO BALDASAR
Ja sam ovaj izvještaj profesora Miličića shvatio više kao tehnički izvještaj, a ne kao sveobuhvatni izvještaj i ovome bi trebalo pristupiti, dakle slažem se i ja da nije lako glasat 0 ovako jednoj stvari, sad ćemo mi izglasat i sutra ćemo mi počet trošit 60 milijuna eura, prvo ih nemamo, drugo nismo niti započeli cijeli postupak i ovome treba prijeći nakon šta usvojimo načelno po meni izvještaj profesora Miličića u tehničkom smislu da se radi o sanaciji u onom smislu koji sam rekao Ljubici. Onda treba napravit jedan multidisciplinarni pristup i povezat sve skupa u cjelinu, znači osim tehničkih lica koje su stručnjaci za ekvaciju otpada kao što je rekao kolega Jeramaz isto tako bi trebalo vidjeti prvo i prvenstveno sa građevinarima i urbanistima, a nakon toga sa financijerima, jer ovo baš i nije lako financirat, a otpad u ovom smislu ja se slažem, ovo je bogatstvo, ovo je gospodarski, jedna stvar gospodarstva gdje jedan resurs, gdje neki poduzetnici bi sigurno vidjeli svoje mogućnosti da tu plasiraju sredstva, da se sa njihovim sredstvima to financira, da oni nakon toga dobiju u roku od četiri godine ili četiri i pol godine dobiju ogromni prostor gdje bi im Grad već unaprijed ugovorom odredio njihovo poslovanje i gdje bi se unaprijed odredile nekakve djelatnosti. Pa ja ću vam uzeti za primjer zoološki vrt privatni npr. ili ćemo napravit u jednome dijelu veliki park, govorimo o vodenom parku, a nemamo sajmište, prema tome ovo po meni treba pristupit sa gospodarskoga gledišta i ovo nam može biti jedan od ključnih razvojnih momenata za cijeli Grad Split koji i onako i onako niti ima gospodarstva više razvijenoga, niti ima privredu, imamo samo trgovinu, bez da se itko uvrijedi naravno. Prema tome ovdje je mogućnost da na 400 tisuća metara kvadratnih sa pametnim multidisciplinarnim pristupom dobijemo jedan gospodarski objekt gdje će poduzetnici, raznorazni poduzetnici, ne jedan ili dva ili tri, nego više poduzetnika uložit i investirat, Grad će dobit komunaliju, neće možda niti kune potrošit. Pustimo mi sad šta smo mi danas u recesiji, za godinu dana će Evropa izaći iz recesije pa ćemo onda imati sa njima prilike razgovarat. Grad ne može uzimat kredite, ali poduzetnici mogu, a Grad ima pravo na ovaj prostor. Prema tome možda je ovo jedan od ključnih momenata za razvoj ovoga grada i zato bi htio da olako ne pristupimo ovome pa da izglasamo e nećemo dalje ići. Moje mišljenje, naravno. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Baldasaru i dajem riječ gospodinu Grabiću. Izvolite.

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
Hvala lijepa. Ma i ja bi samo htio napomenuti neke stvari koje ovdje nisu dosad iznesene. U našem GUP-u u članku 86. Gradski projekt Karepovac je prozvan kao gradski projekt, to drugim riječima znači da smo mi već sanaciju gradskog deponija itd. već usvojili GUP-om, ma kako i kakva sanacija, koji tehnološki postupak to je sad ova druga strana medalje o čemu mi ovdje na neki način mi imamo određene opservacije, dileme i šta ja znam šta ali mi smo GUP-om to usvojili. Drugim riječima ne samo što smo to usvojili nego smo rekli da će taj prostor sa njegovim uređenjem itd. bit sutra u nekoj namjeni, kojoj, ovisit će o nekom detaljnijem planu koji bude za taj prostor i predviđen. Međutim ovdje mi je žao što još nije nešto pripomenuto, a to je da smo u GUP-u također usvojili jedan vrlo važan članak koji obraduje zapravo postupanje s otpadom. Postupanje s otpadom je zapravo početak svih
90

početaka, nažalost ovi Grad to još nije uspio organizirat, jednim malim sitnim dijelom jest, ali zapravo nije i šta nas tu obvezuje, obvezuje nas Zakon iz 1996. godine, a onda nas obvezuje i odluka Gradskog vijeća iz '99. godine, sve je to ova pripremna faza otpada koje dolazi na neku deponiju. Onda bi da smo to slučajno organizirali kako treba i kako Zakon to nalaže, a pogotovo kako nam GUP ovdje vrlo detaljno to opisuje onda bi mi imali manji problem na samom Karepovcu nego što ga danas imamo. Međutim nema nikakve dileme da mi moramo provest ako hoćemo naravno i ako možemo, Gradski projekt Karepovac. Ako je Gradski projekt Karepovac gradski projekt, on je jedan od onih 1 I projekata, on ima svoja pravila igre, a pravila igre su natječaji, to znači u ovom slučaju znamo da postoji tamo to i to, natječaj je kako to sanirat, jer ovdje piše sanacija gradskog deponija. Podrazumijeva se, naravno ja sam uvjeren da je to profesor Miličić također predvidio da sutra to ide kroz jedan tender, kroz jedan opći akt koji se zove neki projektni zadatak, da ide na natječaj. Razni su oblici tog natječaja, to može biti direktno plaćanje, može biti ne znam kakvo korištenje, ovo-ono, ovo što kolega Jeramaz kaže smisao svega je da se iz tog takvog jednog otpada ustvari pokuša izvući ove pozitivne vrijednosti, a to su u najmanju roku ono što smo trebali osigurat, to je papir to je bio otpad i naravno ovo ostalo je problem sutra zbrinjavanja, sanacije itd. ...... E sad gdje smo i kud smo? Mi sanaciju smo već po mom sudu prošli put usvojili, ovog dana danas kad govorimo 0 ovom malo detaljnijem pristupu onda je to još jedan recimo jedan oblik, jedno načelo koje bi trebalo bit ugrađeno u jedan projektni zadatak ili jedan tender, kako hoćete, koji će sutra ići na tržište i to je smisao gradskih projekata i uopće korištenja sutra tih gradskih površina. I zato kad govorimo 0 ovome svemu skupa moramo negdje početi, je li to ovaj dio koji je već sada profesor Miličić obradio pa je to dio jednog ukupnog projektnog zadatka, jednog tendera, ili nije to je sad na nama da mi kažemo je, mi ovo prihvaćamo načelno, a onda iza toga slijede radnje koje po našem, ovim našim odredbama GUP-a moramo napraviti ili ćemo se odreći GUP-a.
Druga stvar koja je bitna isto također za ovu odluku, ja nisam shvatio da smo mi načisto, dakle odluka broj jedan po prilici je to ono što smo već zadnji put prihvatili, broj dva naravno neki tehnološki postupak ovisi o jednom natječaju, ponudama, itd., pod brojem tri nije mi jasno da ovlašćujemo gradonačelnika Grada Splita sukladno ovoj točci 2. da zaključuje poduze.... da u vezi ovog zaključka poduzme radnje radi realizacije istog projekta, ma ne može on to radit, koje radnje i kojeg projekta i koje gradnje i to ne može bit u zaključku ovako, jer to se direktno kosi sa odredbama GUP-a i sa onim načelima, onim odredbama koje imaju svoju tehnološki postupak svoj recimo neki red kako to ide. I zato mislim da ova točka 3. apsolutno tu u zaključku ne stoji, ovo drugo je već na neki način i prihvaćeno, ali molim vas da se ipak sve odluke vezujemo ako je gradski projekt za GUP i ako je gradski, naravno ovaj specifični projekt onda to svakako mora bit vezano i za Zakon o postupanju otpadom, jer inače radimo ponovno gluposti koje nas koštaju puno. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se kolegi vijećniku Nikoli Grabiću i dajem riječ inu Juri Šundov. Izvolite.

JURE ŠUNDOV -zamjenik gradonačelnika
Evo gospodo predsjednice, kolege vijećnice i vijećnici mislim da je najbolji pristup ovom problemu i najsveobuhvatniji da upravo sad gospodin Nikola Grabić, dakle jedno je sigurno da u sanaciju treba ići i vi ste to na onoj sjednici Gradskog vijeća kad ste usvojili financijsku konstrukciju odnosno ovo izdvajanje do 2019. godine praktično i potvrdili, dakle nitko u ovom Gradskom vijeću nije protivnik da se Karepovac sanira na ovaj ili na onaj način. Dakle evo sanacija kao riječ najvjerojatnije je svima nama prihvaćena, svima nama prihvatljiva. Ono što je planirano u Lećevici mora hit i trebalo bi bit jedan dio lanca
91

ovoga što ćemo mi napravit na gradskom, splitskom gradskom odlagalištu smeća Karepovcu. Naime Lećevica je i planirana praktično da 70% smeća dolazi upravo iz grada Splita, ove male općine i gradovi koji su u Splitsko-dalmatinskoj županiji za kojih je taj Regionalni centar za gospodarenje otpadom praktično ne proizvode više od 30% smeća, dakle glavna emisija smeća dolazi upravo iz grada Splita. Prema tome sasvim je jasno i svima koji razmišljaju sve obuhvatno i detaljno i na jedan pravi način o ovom problemu da zapravo cijelu priču treba promatrat na način gdje je početak rješavanja nekog problema, a gdje mu je kraj. Ja ću ovdje staviti ispred vas samo jednu dilemu koju imam ja kao zamjenik gradonačelnika koji operativno sudjeluje uz gospodina Miličića i u razgovorima sa županom i direktorom tog Centra za regionalno gospodarenje otpadom u Lećevici pitanje je bilo, što kad se dovede smeće iz Splita u Lećevicu da li ono se gore tretira do kraja ili ono ide negdje dalje? Pa onda je rečeno da još uvijek postoji dilema da li se gore tretira do kraja ili ide negdje dalje, a u tom tretmanu do kraja se može uključiti i ovo što je kolega Jeramaz govorio o dobivanju novca iz smeća, jer u razvijenom zapadnom svijetu se dobiva novac iz smeća, dakle dobiva se energija, dobivaju se nekakvi drugi nus proizvodi, ali da bi to naravno mi ostvarili trebamo uložit nekakve novce u tehnologiju. Ono što je nama na našim kolegijima gradskog pročelnika i savjetnika sjelo to je da bi bilo dobro da se napravi sanacija na način da Grad Split doista ima uskoro, što je moguće prije, jedan resurs prostorni kojeg on može upotrijebiti na nekakve drukčije namjene, a ne da u tom prostoru bude taj tzv. sarkofag ili nešto drugo što će na 40 godina rezervirat prostor isključivo u svrhu sami sebi. Dakle to ne obvezuje ovo Gradsko vijeće, niti to mišljenje obvezuje gradsku vlast. Gradsku vlast će obvezat ono što zaključi ovo Gradsko vijeće, a mislim da je najbolje da se napravi jedan međunarodni tender i da se taj međunarodni tender predoči ovome Gradskome vijeću, ako je potrebno da prije ili poslije tog tendera se naprave stručne rasprave na način da nam se strojno prezentira više različitih tehnologija koje u svijetu u ovom trenutku su u primjeni da se vidi kakvi su rezultati primjene tih tehnologija i da naravno na taj način se educira gradske vijećnike da bi mogli lakše donijeti odluku. I u tom smislu mislim da bi trebalo ovaj današnji zaključak i prihvatit i zadužit gradonačelnika i službe i naravno i savjetnika koji je na tom poslu imenovan da upravo u tom smislu odrade pripremu i da vidimo kad je to moguće. Je li to moguće za 15 dana, mjesec dana, dva ili ne znam ni ja koliko, mislim da ne bi trebalo predugo čekat, jer se već dugo vremena izgubilo na ovu temu. I ono što je gospoda Ljubica Vrdoljak iznijela na samom početku, činjenica je da je Gradsko vijeće u jednom starom saziv raspravljalo o ovom, činjenica je da se usvojilo nešto, ali činjenica je da se to bila jedna druga gradska vlast i daje sad ova gradska vlast drukčija od one prije. Činjenica je da se tehnološki neke stvari u svijetu dodatno događaju, da se nekakve bitne možda izmjene nude i mislim da nije zgorega da ovo Gradsko vijeće, ako je potrebno, izgubi još mjesec ili dva dana i da doista detaljno raspravi da se educira i onda donese jednu kvalitetnu odluku iza koje ćemo mi svi skupa stajati. Ja kao zamjenik gradonačelnika upravo o ovomu govorim na način kao što sam govorio i o Eko kaštelanskom projektu. Preveliki su novci u pitanju, to su novci svih naših građana da bi gradonačelnik sam sa svojim timom donosio novakove odluke. Dakle potrebno je mislim i nama kao vlasti, a i vama kao ljudima koji donosite odluke koje obvezuju tu gradsku vlast naprosto jedna edukacija da bi na što je moguće bolji način potrošili taj novac kojeg nam naši građani daju iz cijene smeća do 2019. godine. To je ono što sam ja želio ovdje reći, a nikako ne prejudicirat niti jedno rješenje, nego doista na jedan stručan način sa znanstvenim pristupom i sa dovoljno vremena nastavit rad na ovom projektu. Evo hvala gospodo predsjednice.
92

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se dogradonačelniku gospodinu Rundovu i dajem riječ profesori. Jakši Miličić da može odgovorit vijećnicima na postavljena pitanja i razriješiti im dileme. Izvolilte profesore.

PROF. DR. SC. JAKŠA MILIČIĆ - savjetnik gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša Bilo je dosta pitanja, neka su se ponavljala u raznim verzijama, ali ja bi ipak morao
najprije kazat jedno. Grad je pred četiri godine ili pet naručio određenu dokumentaciju, ali bilo bi dobro da se konačno zna da je ta dokumentacija naručena i napravljena isključivo u skladu sa GUP-om koji je onda bio na snazi i koji za Karepovac nije dopuštao ništa drugo nego ga je tretirat kao odlagalište otpada. Ja sam i tada bio protiv toga i nisam bio ničiji savjetnik, a jedan bio konzultiran ali sa stavom koji odgovara ovom stavu danas kod čega sam danas u stanju biti puno precizniji nego onda, ali sam bio protiv izolacije, jer izolacija ne vodi ničemu. I osim toga to jest izolacija, kad ja ovu gomilu otpada prekrijem i ostavim vremenu da rješava problem onda ja zapravo njega izoliram, ne zavisi od toga što smo to zvali sanacija, jest to se nazvalo sanacija u dokumentu odluke i u dva, u jednom segmentu to jest bila sanacija samo u toliko u koliko se dakle metan i ugljični dioksid nije puštao da ide u atmosferu kao što ide sad, ne goje bio zahvata i trebao je tretiran onako kao što sam rekao ili na baklji ili u motoru, dakle taj segment jest sanacija, a sve drugo je najobičnija izolacija, ali kod čega ne želim o toj izolaciji govorit s visoka jer nemam na to pravo, jer to je isto tako jedan korektan tehnički zahvat koji je ovog trenutka u Hrvatskoj dominantan, ali je isto tako dominantno to da se u pravilu odlagališta rade negdje izvan grada i ne smetaju gradu u njegovom razvoju, za razliku od Splita koji je sad taj Karepovac je došao u centar zbivanja, fizičkog zbivanja i odatle mislim da je normalno o tome voditi računa na način da ga se pokuša bilo kako eliminirat u uvjetima koji će bit dohvatljivi. Dakle, Grad je sklopio aranžmane koje je jedino mogao sklopit po ondašnjem GUP-u, nijedna vlast, a da me držala vlast koja je morala odobrit taj projekat nije se slagala da se na bilo kakvi drukčiji način postupi, a Grad je žurio u taj postupak zbog toga jer je želio osigurat sredstva fonda za ekologiju koja su Gradu bila u određenom postotku dostupna, ali samo pod uvjetom da ima usvojen projekat. Odatle je Grad radio taj postupak kojega do danas nije mogao, projekat ima ali ga ne može realizirat jer zapravo Karepovac ne može bit zatvoren, to je taj bio mali lapsus koji onda nije htio bit uzet u obzir. Dakle Karepovac ne može bit zatvoren, jer Centar za gospodarenje otpadom koji mora prihvaćat taj otpad nije u funkciji, a ponavljam, najranije će u funkciji bit 2013. ako bude sreće. Dakle to je istina o projektu kojeg je Grad naručio i Grad je tada napravio jedan posao koji je bio korektan po mom mišljenju.
Drugo, ja nisam u svojem kratkom govorenju rekao ništa o tenderu, ali logično je bilo pretpostavljajući odluku Gradskog vijeća koja je u tom smislu daje jedan, daje impuls u pozitivnom procesu, logično je bilo, ja sam mislio predložiti da se kad sazori vrijeme, to je , vjerojatno slijedeća sjednica da se zapravo ide, iako je to u nadležnosti gospodina gradonačelnika, dakle donošenje odluke o traženju o izradi tendera, a tender služi za to da se napravi međunarodno nadmetanje za izbor tehnologije i izvođača. Odatle sam ja iznoseći određenu tehnologiju sanacije i iznio jednu od poznatih postupaka kod čega ne znači da bi onaj koji bi došao na natječaj upravo s tim postupom i pobijedio, može bit da bi se pojavio i netko drugi, ali zato će i bit raspisan natječaj, hvala bogu ako to vi odlučite, da se dođe do solucije koja će bit najpovoljnija. Jedno je sigurno materija koja bi se u slučaju usvajanja tehnologije koju ja predlažem, ako bi se ona vratila natrag ona nije zagađena, ona je materija koja je po svim zakonskim propisima prihvatljiva i ne predstavlja više teren koji bi bio na bilo koji način atak na bilo čije zdravlje ili interes, dakle neke stvari se ipak mogu garantirat. Ostaje činjenica da bi iz tog Karepovca izvukli vani po mom sudu, a to sam rekao, najmanje milijun tona suhe frakcije. U tehnologijama, odgovarajućim tehnologijama dakle ili termo
93

 

tretmana ili nekih drugih tretmana koji nisu termo isto iz te materije koja je kalorično izvanredno snažna da se izvući najmanje milijarda kilovat sati električne energije ili
odgovarajući broj megawata.
Ta sama energija ako dobije tretman, a dobit će tretman kao energija tzv. obnovljivih izvora, ona bi se, ona ovog trenutka nema taj tretman u Hrvatskoj, ima drugdje, ali pošto mi brodimo u Evropsku uniju ona će dobit i kod nas taj tretman. Ta sama energija bi pokrila troškove toga rada odatle plus u vrijednost terena, dakle nema za Grad financijskog rizika. Da ne kažem još jednu stvar o kojoj se možete i nasmijat, ali uzmite u račun kad ........ toliko Karepovca na jedan kilometar neku liniju pa izračunate koliko je to terena doći ćete do podatka da je to 6 i pol milijuna kvadratnim metara. Ako taj teren samo zbog toga što je nama Karepovca poraste u cijeni za 150 eura po kvadratu dobili ste milijardu eura, za milijardu eura će postat bogatiji vlasnici tih terena koji okolo to imaju kod čega može bit, može ne bit. Naime možete uzet ovo kao činjenicu, a možete uzeti kao mogućnost, a možete reći da sam već ima dosta godina pa da sam počeo sam sa sobom šalit, ali mislim, mislim ovaj da ovo što govorim nije daleko od istine. Odatle je ovo postupak koji zagovaram i koji na nijedan način što se mene tiče nema upitnu dimenziju za interes Grada, a na svaki način ako se raspiše tender, dakle natječaj međunarodni on će najbolje pokazat što je što nije, kod čega to Grad obvezuje da iti jednu od ponuda prihvati. Grad će tako tender raspisat da im se ne obvezuje na ništa, jer takvi postupci postoje. Dakle dijelim mišljenje niza učesnika u diskusiji koji su ovo naglašavali na ovaj ili na sličan način, ali otprilike na istoj trasi. A koliko, a sad još dopustite mi samo momenat.

PREDSJEDATELJICA Samo izvolite.

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ
Šta se s tim terenom može dogodit, stvar je rasprave, stvar je gledanja, stvar je, stvar je recimo koračanja u vrijeme koje dolazi, ne govorimo o tri ili pet idućih godina, govorimo o 40 idućih godina, Split ....... počeli prije 40 godina još ni danas nije do kraja izgrađen, grad se ne može razvijat preko noći ad hock mjerama. Stvar je međutim ocjene, stvar je razmišljanja, stvar je poduzimanja određenih poteza koji predestiniraju neke druge poteze u vremenu koji dolaze i mislim daje Grad apsolutno zreo i da ima snage da to napravi i šta se toga tiče ja ne sumnjam u konačni ishod onoga što će napravit i ovo Vijeće i ova vlast. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se profesoru Miličiću na odgovorima koje je dao vijećnicima
pozivam vijećnike koji su sudjelovali u raspravi ukoliko netko na svoje postavljeno nije dobio odgovor da ga ponovi. Evo gospodin Grabić recite.

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
Vidite ja sam dobronamjerno upozorio na naše odredbe GUP-a, na Zakon koji nas obvezuje i ne može zaključak ovaj, vi ćete se možda i čudit, ja jesam za sanaciju s dvije ruke, ali za ovi zaključak ovakav nisam, jer ova točka tri je suprotna i GUP-u i zakonima koje smo, koje postoje u Republici Hrvatskoj. Ne može se ovako pisat zaključak. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJICA Dobro. Hvala lijepa. Evo gospoda Aida Batarelo.
94



AIDA BATARELO
Evo ja bi samo podsjetila nisam čula, možda sam i prečula, gdje je primijenjeno. Gdje je primijenjeno ovakav model ....

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ
(-nije uključen mikrofon ) ........ se radi o .............

PREDSJEDATELJICA Mikrofon, oprostite, mikrofon.

PROF. DR. SC. JAKŠA MILIČIĆ -
Oprostite, ja govorim hvala bogu samo ono što znam, znam za jednu od ovih
tehnologija, spomenuto ovdje jedna tehnologija za koju znam da funkcionira, ona ovog trenutka funkcionira u Kanadskom gradu .......... koji ima, koji je puno veći, imaju veći Karepovac nego što je naš Karepovac, a upravo su završeni pred par mjeseci radovi u jednom gradu u Emiratima koji su imali 7 milijuna kubika ove, ovog otpada na odlagalištu, a grad je narastao, praktički da je ušao u odlagalište i onda je postao interes da se to napravi jer je teren dobio na vrijednosti. Dakle radeno je ovo i u gradu Salzburgu u Austriji samo u jednoj dimenziji koja je bila manje od milijun kuhika. To sam gradilište ja vidio.

PREDSJEDATELJICA
Dakle svi vijećnici koji su sudjelovali u  raspravi a nisu dobili odgovor na svoje pitanje koje su postavili mogu ponovit ga pa ce mu  profesor Miličić odgovoriti. Gospodine Baldasar izvolite.

IVO BALDASAR
Samo sam htio profesora nadopunit, imate kod Rima imate baš ovaj sistem sanacije sa ispustima, ne znam kolika je površina, ali znam da se vozite pet minuta uz nju, imate kod Bologne, isto imate u Berlinu odnosno izvan Berlina, daleko je izvan Berlina gdje su koliko ja znam kombinirali dvije metodologije na ogromnoj površini, jedna je bila od srušenih zgrada u II.  rata, a druga je bila od nekakvoga njihovoga odlagališta. Imate  na nekoliko mjesta, medutim koliko sam išao na Intemet različite su metodologije upuhavanje svježega zraka ili upuhavanje nekakvih smjesa, ja se u to ne razumijem, ali znam da postoje najmanje dvije metodologije. Hvala. A u ........., mislim ne bi se htio nikome miješat u posao, a ima tu i stručnijih od mene, ja ono što sam vidio to.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinn Baldasaru. Je li sada Pero Čenić, imate li nešto? Nemate Gospođo.

PERO ČENIĆ
Imam, samo iskustva koja je kolcga Baldasar napomenuo, ali eto drugom zgodom.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, dajem riječ gospodi Ljubici Vrdoljak.

LJUBICA VRDOLJAK
Moramo znati da će tender pokazat sve te tehnologije, a ovo što mi pričamo samo ovo što je profesor Miličić na jednom malom uzorku Austrije je napravljeno i onoliko koliko ja znam nigdje drugo, ali dosta odlagališta sam prošla.
95

PREDSJEDATELJICA
Dobro, zahvaljujem se gospo8i Vrdoljak i ako smo s ovim iscrpili raspravu ja bi je
zaključila, ako netko nešto još ima dodati izvolite. Budući da se nitko od vijećnika ne javja za raspravu ja istu zaključujem i ukoliko ste suglasni ja bi stavila na glasovanje drugačiji prijedlog, ja ću pročitat, ja ću pročitat. Oprostite, gospon Čepo.

GOJKO ĆEPO
Ja nisam siguran kakav sad zaključak ...

PREDSJEDATELJICA
Evo sad ću ja pročitat pa ćete vi raspravit da li je to to.

GOJKO ČEPO
Ne, kažem ukoliko, kažem ukoliko ćete stavljat na glasanje onda bi u ime SD-a i HNS-a zatražio jednu kraću stanku.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, znači ja ću sad pročitat, mi smo sad preinačili ovdje zaključak, vi ćete
saslušat kako on glasi pa ćemo zajedno u cilju općeg interesa i zajedničkih interesa utvrdit da li je to to ili nije ili ćemo mijenjat. Dakle, kod, znači stavit ćemo na glasovanje prijedlog zaključka o opredjeljenju za postupak sanacije kao tehnološki postupak radi realizacije Gradskog projekta Karepovac u Splitu. Imamo zaključak koji smo dobili svi skupa, imamo ovo pod točkom 1. i pod točkom 2. koje bi ja, ako se slažete, zadržala i ostavila, sad ću pročitat, a pod broj 3. bi napravila izmjenu.
Dakle ostalo bi ovo da se prihvaća izvješće u vezi, u svezi odlagališta otpada Karepovac kako je iskazano u materijalu pod nazivom odlagalište otpada Karepovac između izolacije i sanacije koju je izradio savjetnik gradonačelnika za Gradski projekt Karepovac profesor Jakša Miličić, diplomirani inženjer građevinarstva. Pod 2. Gradsko vijeće Grada Splita opredjeljuje se za postupak sanacije kao tehnološki postupak realizacije ovog značajnog gradskog projekta koji postupak je ekološki značajan za grad Split, a financijski stimulativan ovisno o sadržajima koji će definirati urbanistički plan uređenja. I pod broj 3. dodajemo slijedeće, zadužuje se stručna službe gradske uprave Grada Splita da pripreme prijedlog tendera kako za tehnologiju tako i izvođača, a radi raspisivanja međunarodnog natječaja za postupak sanacije. Iste tendere će se staviti na javnu rasprava u koju će se uključiti i vijećnici Gradskog vijeća.
Ja držim da ovo što smo dodali i promijenili pod točkom rimski III. da bi bilo ono što zadovoljava sve vijećnike, a iz načina na koji ste sudjelovali u raspravi zaključila sam da bi to bilo to. Evo izvolite, pročitat ćemo ponovo ako treba. Gospodin Čepo i ostali, gospodin Grabić?

MR.SC. NLKOLA GRABIĆ
(-nije uključen mikrofon ) Je, dobro je.

PREDSJEDATELJICA
Dobro je, je li. Gospon Čepo, je li ovo zadovoljava?

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
Gospodo mi bi, trebali bi se samo pozvat da u skladu sa GUP-om, tako da se nitko ne treba, u skladu s GUP-om, članak 86. ..... itd. da samo to dodamo i da idemo na ovo  što ste pročitali.
96

PREDSJEDATELJICA
GUP-u i Zakonu o otpadu. Pročitat ću još jednom. Dakle, pročitat ću još jednom
radi ove gospode iz SDP-a, je li treba pročitati ili ne? Hoćemo li čitat? Dobro, dakle stavljam (-čuje se više glasova ) ,
s ovim je sve riješeno. .................... vijećnika iz SDP-a, dajem riječ gospodinu Baldasaru, izvolite.
( čuje se više glasova ) A i Hrvatske narodne stranke, naravno vi ste u koaliciji, koaliciji, oprostite gospodine Dvornik, moja isprika.

IVO BALDASAR
Evo samo jedna mala, je li moguće da stavimo samo jednu malu opasku na tekst kojega ste pročitali, da stavimo da je to samo prva faza budućega projekta Karepovac, radi toga šta mi se čini, ponovit ću, možda sam malo sad već dosadan, ovo je toliko sveobuhvatno, ide u rang Eko Kaštelanskoga zaljeva, njega smo podijelili na više faza, traje već desetke godine, stotine milijuna kuna i ovdje će se, i još traje, pa bi ja ipak iz opreza rekao da šta je gospodin Grabić rekao u skladu s GUP; om prva, ali samo kao prva faza, ali nakon toga bez daljnjeg odlučivanja idemo u daljnju raspravu, daljnje projekte koje će naravno vodit stručne službe Grada, jer se radi o sveobuhvatnom projektu koji ne može se ograničit samo na sanaciju, kad smo sanirali šta smo dobili.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, to se podrazumijeva, to se podrazumijeva, čim idemo na tender i
međunarodni natječaj naravno da se podrazumijeva da su faze koje slijede, daje ovo prva faza ,la one druge slijede.

NO BALDASAR
Ali radi budućeg naraštaja stavimo kao prvu fazu, eto ja bi molio ako se slažu

PREDSJEDATELIICA
Evo ja bi vam gospodine Baldasar sad pročitala ponovo ovaj zaključak pod rimski III. da vidite da li ste sad svi suglasni sa tekstom.
Dakle, zadužuju se stručne službe gradske uprave Grada Splita da pripreme prijedlog tendera kako za tehnologiju tako i izvođača koji predstavljaju prvu fazu, a radi raspisivanja međunarodnog natječaja za postupak sanacije. Iste tendere će se staviti na javnu raspravu u koju će se uključiti i vijećnici Gradskog vijeća. Cijeli projekta će se raditi sukladno GUP-u i Zakonu o otpadu.
Jesmo li svi suglasni?

GOJKO ĆEPO
Ako samo može da taj prijedlog službe koje naprave prvo dostave nama na Gradsko vijeće.

PREDSJEDATELJICA
To se podrazumijeva, to ne treba naglašavat, to se podrazumijeva. Tekst tendera,
uz napomenu da tekst tendera ide samo na Gradsko vijeće, gospodine Grabić tekst tendera ide samo na Gradsko vijeće.

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
( nije uključen mikrofon-) Tekst tendera ide na raspravu…
97

 

PREDSJEDATELJICA
Na raspravu  struci i Gradskom vijeću. Uredu.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja bi samo obrnula ovaj zaključak. Znači sukladno GUP-u i Zakonu o otpadu, evo ga.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, tako će se to i napravit kad se bude pisalo, naravno da smo mi sad mijenjali
ono što je u povijesno bilo kao zaključak stavljeno i zato je to malo ovako ajmo reći i nespretno. U biti svi smo se složili da kao ovakav prijedlog možemo dati na glasovanje.
Dakle tko je za ovakav prijedlog? - Divota. Konstatiram da je Gradsko vijeće jednoglasno, dakle svih 20 vijećnika su jednoglasno prihvatili ovaj prijedlog.
Evo gospodin Miličić moli riječ. Izvolite gospodine Miličić. Samo kratko.

 

Prof. Dr. Sc. JAKŠA MILIČIĆ - savjetnik gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša.
Mene maksimalno veseli reakcija Vijeća i ja vam zahvaljujem, zato mislim da ste
napravili kapitalno dobru odluku. Nećete se nikad sramiti ovih trenutaka. Hvala vam lijepa.

(-SVI  UGLAS -) Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem gospodinu profesoru Miličiću i bit će mi čast kao i svim ostalim
vijećnicima da budemo dio koji je sudjelovao u ovom projektu skupa s vama. Hvala vam lijepa. Hvala. Prelazimo na 20. točku dnevnog reda Izvješće o radu gradonačelnika Grada Splita za razdoblje, molim vas malo reda, tišine, prelazimo na 20. točku dnevnog reda.
98

Sukob interesa???





iz Sudskog registra trgovačkih društava, 17. 11. 2010.

"2) Sukob interesa je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti."

 

 

PROGRAM SANACIJE KAREPOVCA SANACIJA, 9. 12. 2009.
........................................................................................................................................................................................................................................

PLAZMA RASPRAVI U SPLITU
.............................................................................................................................................................................

 
..............................................................................................................................................................................

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA 9. SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA GRADA SPLITA
Split, 23. 2. 2010.

 

PREDSJEDATELJICA
Hvala vama. Doviđenja. Prelazimo na 19. točku dnevnog reda koja glasi
Ad 19. Prijedlog zaključka o opredjeljenju za postupak sanacije kao tehnološki postupak radi realizacije Gradskog projekta "Karepovac“ u Splitu
Pozivam izvjestitelja gospodina Pave Zaninovića, pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo da da uvodno obrazloženje i nakon čega će gospodin Jakša Miličić također dati uvodno. A gospodin Zaninović je prepustio gospodinu Jakši Miličiću da on izviješće da i za jedno i za drugo. Izvolite.

Prof. Dr. Sc. JAKŠA MILIČIĆ - savjetnik gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

 Poštovana gospodo predsjednice, dame i gospodo, prošli put smo imali na sjednici
raspra o Karepovcu kad ste se na tu temu izjašnjavali, ako se ne varam, jednoglasno, međutim ostalo je prošli put jedna potreba koja je bila ne suviše definirana, ali ipak je bila naglašena, a to je potreba da se kaže riječ-dvije više o razlici u tehnološkom postupku izolacije odnosno sanacije Karepovca. Ja sam napravio neki materijal koji sam po sebi mislim da daje odgovor na to pitanje, ali bi s vašom dozvolom ipak par minuta to prokomentirao. Na ovoj strani 3, 4 i 5 ovog materijala navedene su neke karakterističnosti tog područja, u prvom redu je navedeno da se Karepovac nalazi u središtu urbanizirane zone što mu daje jednu specifičnu dimenziju u odnosu na problem kojeg stvara ili može stvarat. On je van svake sumnje uz ono o čemu ste u prethodnom poluvremenu razgovarali, a to je projekt Kaštelanski zaljev, dakle ovo je uz to najveći ekološki problem grada koji je Kaštelanski zaljev imao sreću da je išao u operativnu realizaciju, a ovo zapravo svoju realizaciju tek čeka. Ovo je objektivno najveće, ovog trenutka najveći ekološki problem grada. Osim toga, zavisi od toga kako se gleda na problem, on je za moj račun ili za moje mišljenje objektivno na trasi jednog mogućeg organiziranog fizičkog razvoja grada u decenijima koje dolaze. O tome se može složit, možemo se ne složit, ali ako pogledate zračni snimak splitskog područja onda ćete vidjeti zapravo da su to jedina prazna područja u koja se može organizirano razvijat grad, ali to je ipak posebna tema i ja ovo navodim samo kao mogućnost koja eventualno može bit zanimljiva. Jedna stvar na strani 4. naglašeno kaže daje područje zone Karepovca sa aspekta cestovnih prometnica u našem području, dakle tu se sastaje, dakle taj teren je maksimalno interesantan i da se tu sastaje cesta Jadranska magistrala koja ide preko Trogira, Solina na Omiš i tu se zapravo sastaje ili odatle počinje ili je tu negdje brza cesta koja ide od Solina

80
prema Klisu. Odatle je to područje prometno maksimalno zanimljivo i to mu daje jednu posebnu dimenziju polazeći od problema o kojem ćemo razgovarat i na strani 5. imate uže područje, dakle snimak zračni, šteta što je snimak crno-bijeli, ali tu se vidi zapravo ta kaseta koja se zove Gradski projekt Karepovac. On je sastavljen od ovog donjeg dijela ovog prostora u kojem je otprilike polovicu zaprema odlagalište otpada, a druga polovica šrafirana je slobodan teren koji je do jučer bio pokrivan vinogradima i voćnjacima, dakle koji nije na nijedan način kontaminiran. To ukupnom područje je područje Gradskog područja Karepovac zaprema nešto malo manje od 400 hiljada kvadrata kvadratnih metara površine i definiran je cestama i drugim dakle osnovnim elementima cestovno-prometne infrastrukture, a onda i sa stanovišta opskrbe elektroenergijom itd. Sve u svemu na Karepovcu danas imate odloženo oko 6 milijuna kubičnih metara razne materije, imate oko ukupno u cijelom projektu oko 400 hiljada kvadrata površine od čega je teren pod otpadom u vlasnosti Grada, dakle oko 200 hiljada kvadrata. To samo odlagalište negdje u svojoj dužoj osi je blizu 800 metara dugo u smjeru istok-zapad, širok 11, a na mjestu oko 400 metara, a visina je preko 50 metara, ja mislim da danas tendira i prema znatno većoj visini. Odlagalište se ne bi smjelo pohvalit da se razvijalo od početka prema nekim općim pravilima, međutim moram kazat da već dugo godina nema nikakvih ekscesa tamo zahvaljujući umješnosti radnika Čistoće koji su zapravo naučili zanat na Karepovcu i danas to rade onako kako treba radit u uvjetima projekta koji zapravo ne postoji. E sad što kazat o Karepovcu da dođemo na prava pitanja. U utrobi Karepovca je proces anaeroban, to znači da su osnovni proizvodi toga procesa metan i ugljični dioksid, to su plinovi koji su stakleničke naravi, koji putuju u ozonsku rupu i koji predstavljaju objektivno golem problem. Godišnje se, ja ne znam koliko, ali puno tona tog plina emitira u atmosferu. To su plinovi izuzetno opasni, izuzetno neugodni i taj se proces zapravo proces anaerobni mora likvidirat i mora se ta faza njegovog stanja zaključit. E sad kako'? Kako se može postupit? Može se postupit tehnološki na dva načina, a to je zapravo sada odgovor na pitanja koja su prošli put postavljana Može se primijenit postupak tzv.  izolacije koji, ovdje ima na slici kako bi to izgledalo, to je napravljena maketa u pravom mjerilu i ovdje taj mastodont izgleda kao šta na ovoj slici izgleda i da bi se u njega interveniralo sa aspekta izolacije on se najprije mora zatvorit, dakle mora se prestat dovozit otpad. Zašto? Zbog poslova koji bi u svom zbiru činili postupak izolacije, a svodi se na slijedeće. Kad se prestane dovozit otpad, a to ne može na Karepovac se, na Karepovcu dogodit prije nego šta proradi Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, a taj ne može proradit u nijednoj verziji prije 2013. godine i ako bude sreće da bude i tada, a ja se nadam ipak da hoće. Međutim ako se ide u proces izolacije onda se Karepovac u ovom slučaju Karepovac mora najprije geometrijski oblikovat da dobije odgovarajuće poprečne padove da bi se moglo regulirat problem oborinskih voda. Nadalje čitav Karepovac, dakle čitav taj mastodont mora se izbušit bunarima na razmaku 50 metara dolazi svaki bunar koji je dubok od vrha do dna, taj bunar se zapuni lomljenim kamenom i svaki dobije kapu. Sve te kape se onda međusobno spoje cijevima koja se na jedno određeno mjesto odvede da bi se u tom, na taj način se dobije zatvoreni sustav koji omogućava da se siše plin koji iz tog Karepovca ili u ovom slučaju nekog odlagališta izlazi napolje, dakle to se zove kaptaža plina i taj plin se onda ako ga ima dovoljno unosi u plinski motor i proizvodi se struja ili se izgara na baklji ukoliko ga je malo, tako da se atmosferski dakle u odnosu na atmosferu ne dešava se ništa. Splitski Karepovac ocjenjujem obzirom da zagrebačko odlagalište koje je duplo veće od splitskog daje otprilike dva megawata struje očekujem da bi splitski došao do jednog megawata otprilike. Nakon, preko svega toga se stavlja plašt, sve se pokriva velikim plaštem od snažne plastike koja zapravo čitav taj sarkofag prekriva i zatvara zato da ne bi bilo nekontroliranog emitiranja tih plinova koji nastaju u utrobi kao posljedica anaerobnih procesa. I na koncu onda taj plašt plastični mora se prekrit slojevima koji njega zaštićuju da ga vrag ne odnese. Sve u svemu to je dosta komplicirana priča, komplicirana zbog toga jer se radi o radovima velikog opsega.
81

Računa se da bi taj posao mogao trajati otprilike godinu i pol do dvije. Oko tako formiranog Karepovca u ovom slučaju se stavlja žičana ograda visoka dva metra koja sama po sebi govori o karakteru te intervencije, to bi bio zadnji konclogor od škovaca u Evropi. Ali on, a kao projekat bi tako bio izveden. Računa se da bi na taj način Karepovac morao bit ostavljen u vremenu od iduće, od idućih 40-tak godina da se proces fermentacije u najvećem svom postotku završe tako da se onda u njega onda može intervenirat i napravit tek ono što sad smjeramo napravit, zapravo tamo bi ostalo na gomili sve šta i je i sada tamo osim šta ne bi više bilo plina. Što bi se dešavalo nakon toga s Karepovcem stvar je odgovarajuće gradske vlasti koje bi tog trenutka odlučile šta s tim hoće ili šta s tim neće. Vjerojatno ga ne bi ostavili na tom mjestu nego bi ga, nego bi nešto s njim radili ono šta bi, što oni ocjenjuju da bi tada bilo pametno. Taj investicijski trošak tog zahvata je oko 20 milijuna eura ili bolje reći 20 milijuna do koje se sume došlo iz dva nezavisna izvora. Jedan izvor, oni koji su radili projekte za Lećevicu i drugi izvor samog projekta koji je rađen po narudžbi gradskih vlasti. Ovim postupkom se dobiva jedan zahvat koji za jedno stanovito vrijeme od 40 godina ima konačnu dimenziju i kojim se zapravo Karepovac izolira od grada, ali dame i gospodo grad se na taj način ne izolira od Karepovca, jer Karepovac ostaje tamo gdje je sa svim svojim utjecajima na, utjecajima vizualne naravi, dakle ne utjecaji sa stanovišta plina. Postoji drugi postupak za kojeg zagovaramo, a to je potpuna eliminacija odlagališta, dakle odlagalište po ovom mišljenju treba poslati u povijest tako da više na nijedan način ne stoji na putu bilo kakvim ambicijama Grada, a to znači da se anaerobni proces u njegovoj utrobi mora pretvorit u aerobni da bi se u njega moglo intervenirat, jer ne smijete kopat dok je unutra u toku intenzivna proizvodnja metana i ugljičnog dioksida, to se ne smije dirat, jer je opasno da ne eksplodira, a drugo to smrdi za poginit. Ovdjeje dato na strani 7. jedna shema koja objašnjava sve, a to je da se u određeni opseg odlagališta zabodu sonde koje su perforirane, one su duge 3 i pol metra i jedan dio tih sondi je vezan za jedan uređaj koji komprimira zrak bogat kisikom i gura ga u utrobu dakle u taj sloj odlagališta i postoji drugi uređaj koji je spojen na određeni broj sondi, a te sonde su i taj uređaj je u podtlaku, dakle s jedne strane se zrak koji se druka u utrobu odlagališta prisiljava da teče kroz slojeve odlagališta i s druge strane postoje sonde koje to sišu, dakle privlače i prisiljavaju zrak da struji između jednih i drugih sondi. Ovi uređaji rade tako da jedan sat jedan upredaj dakle gura zrak, drogi siše, onda se nakon sata vremena mijenja funkcija, oni koji je sisao sada druka, a ovi drugi siše i zrak koji se izvlači iz odlagališta on je smrdljiv, opasan, neugodan i on se propušta kroz biofilter u atmosferu i tako se on pročišćava. E sad šta je važno, važno je naglasit, ovdje imate na strani 8. da je u trenutku kad počinjete tu operaciju recimo ovaj crni stupac prikazuje količinu, volumensku količinu metana u utrobi negdje 60%, a ovi drugi mali stupac koji se jedva vidi ovdje pokazuje nakon četiri do šest dana koliki je kvantum metana u toj utrobi ili ovi donje grafove koje imate prikazuju vam drastičan pad koncentracije metana i ugljičnog dioksida i drastičan rast kisika. Ovaj proces traje četiri do šest dana, zavisno hvala bogu koliko je komprimirana ta materija kroz koju zrak prolazi. Kad se jedan put taj jedan određeni opseg odlagališta ovim zračenjem odnosno odzraćivanjem ozdravio, kad se doveo u fazu aerobnog procesa, dakle kad se može kopat bez straha da će se bilo šta dogodit onda se tu dovode bageri koji kopaju, kopaju dakle sa, nemam pojma je li točno Hrvatski termin kašika ili nije, ali ja ne znam pametnije pa mi dopustite da ja taj termin upotrijebim, dakle bageri sa dubinskom kašikom zagrabe taj materijal i transportiraju ga na upredaj za razvrstavanje. Bager radi do dubine od tri metra, jer je to korektna radna visina i time se zapravo taj posao radi maksimalno brzo, a materijal koji se iskopa tovari u kamione, vozi se na uređaje za razvrstavanje koji sliče zapravo na uređaje koji postoje na velikim šljunčarama gdje se kopa šljunak iz rijeka i onda se razvrstava po frakcijama. Kod čega taj uređaj koji razvrstava materijal razvrstava u pravilu materijal mehanički, ali postoji i ručno razvrstavanje, jer jedan dio materijala ne možete izvući vani nego ga morate ručno izvlačit, a onda su to posebne kabine, posebno organizirano
82

uređene gdje ljudi rade, radnici rade taj postao koji čovjeka ne ispunjava vjerojatno velikim zadovoljstvom, ali je dobro plaćen pa se radi. Pogledajte, inače kod uređaja, velikog dijela uređaja koji za rad bave reciklažom komunalnog otpada to su regulamo provedivi postupci dakle oni se rade, ovo nije specijalni slučaj, ljudi tamo razvrstavaju otpad sa trake rukama, sa maskom na licu i tako zarađuju kruh za život. Dakle nije ovo neka priča koja ovako izvan plana. Ovdje na sVani 10. imate zapravo jedan grafički prikaz. Karepovac bi se čitav dakle prozračio, uredio i iskopao, sve šta se iskopa vodi se na uređaj za razvrstavanje kod čega očekujemo da bi iz Karepovca prema iskustvima, pošto se zna ipak šta u Karepovcu, u velikoj mjeri se zna šta je u Karepovcu odlagano, nigdje nije zapisano, ali ipak s vremena na vrijeme je kontrolirano i analizirano, računa se da bi bilo jedan stanoviti manji kvantum oko 4% ukupnog glomaznog otpada kao što su karoserije i bijela tehnika, gume, bačve itd. to bi se odvojilo, ima velikih kvantum materijala koji zovemo suha frakcija, a odnosi se može bit na pojedine vrste kartona kojeg vrag nije odnio kroz godine, dakle karton, ptastika, tvrda-meka, drvo, koža, kosti, guma, tekstil, gdje ima .... koliko god hoćete, dakle to je materija koja se odvaja mehanički, balira i ostavlja se za termo tretman. Ona se ekstrahira iz Karepovca, ekstrahira se, dakle onim ručnim dijelom sve ono što je organsko u Karepovac se vraća natrag samo inertna masa u kojoj nema organskih tvari tako da nema šanse da se dogodi bito kakvo naknadno fermentiranje koje bi uzrokovalo probleme. Računa se da bi ta materija koja se vrati natrag odlagana u slojevima od 40 centimetara i energično kompaktirana da bi postojeći Karepovac dovela na, dakle na zapreminu koja je nešto manja od njegove polovice u odnosu na današnju zapreminu koja iznosi 6 milijuna kubika. Dakle ta materija bi se komprimirala na neka 3 milijuna ili malo manje koliko ovdje stoji, kod čega se kvantumi od oko 500 kubika materijala koji se vraćaju natrag permanentno kontroliraju i moraju odgovarat normama koje postavlja Evropska unija, a koje govore da se određeni broj dakle elemenata mjeri, mjeri laboratorijski i onda se ustanovi je li to jest u okvirima onoga što je dozvoljeno ili nije kod čega evropska iskustva pokazuju da je to redovito dakle za svaki pojedini kemijski element koji je od interesa da je redovito, da su te veličine redovito ispred veličina koje su postavljeni kao limiti. Karepovac bi se otprilike izvodio kad u punom intenzitetu negdje oko 40 mjeseci. Računa se, računa, makar sam ja računao sa oko 250 radnih dana u godini, jer kad j e kiša to se ne može radit, uz 16 sati tada dnevno, jer noću bi ipak trebalo mirovat, dolazimo do nešto preko 13 hiljada sati ili oko 450 kubičnih metara na sat ili dnevno 7 hiljada i 200 kubika to bi bio intenzitet rada na Karepovcu. Uz te pretpostavke on bi u 40 mjeseci bio reguliran. 7ednaje važna stvar koja je pitanje može bit, a treba kazat, da unutar tog vremena dok se radi to na Karepovcu, dakle ako Karepovac počne prije sa sanacijom nego što će se otvorit aktivni rad, dakle redovna eksploatacija centra u Lećevici unutar tog vremena na Karepovac može dolaziti i novi otpad koji bi u istim uređajima gdje se tretira stari bio tretiran i novi, dakle ne bi bilo nikakvih problema i nikakve zapreke. Kao što sam prošli put rekao ovaj investicijski trošak po evropskim standardima je, jer standard evropski je da otprilike jedan kubik ovog materijala košta desetak eura, ne više, ovo bi koštalo negdje blizu između 55 i 60 milijuna eura. Zato smo prošli put i rekli da bi otprilike išli na neku kompoziciju financijskih sredstava gdje bi Grad učestvovao otprilike sa trećinom, sa trećinom Republika kojoj je ovo zakonska obaveza i očekujemo da bi sa 30% ili 1/3 sudjelovala sredstva fondova Evropske unije za koja ne bi, ja ne mogu hvala bogu stavljat ruke u vatru za to, ali ona postoje zato da bi na ovaj način bila trošena. Međutim ova intervencija u Karepovac ona pretpostavlja jasno da će ovo Gradsko vijeće dovoljno na vrijeme razmotrit recimo činjenicu, ne bi želio reći pretpostavku, nego činjenicu da ćemo imat Karepovac odnosno da imamo gradski projekat Karepovac koji ima neke određene površine, koji je vrlo zanimljiv i ......... na koncu se dogodit što s tim Karepovcem, jer tamo se sasvim sigurno neće sijat trava, nego bi s njim trebalo kalkulirat sa jednom građevinskom površinom koja je spremna da Grad na toj površini da ga razvija onako kao bude našao da je najpametnije. .Ali, pretpostavljajući da će se tamo nešto gradit onog
83

tenutka kad se Karepovac očisti sa svojih 200 hiljada kvadrata terena površine ako uz odgovarajući urbanizam dobivamo zapravo teren koji tog trenutka vrijedi onoliko koliko se u njega za čišćenje potrošilo, vrijedi najmanje 60 milijuna eura. Dakle mislim daje ovo posao koji za Grad predstavlja izuzetno koristan procesa zbog toga jer se Grad ne izlaže nikakvom financijskom riziku, a dapače otvara mu šanse, ponavljam ovisno o tomu kakav bi tamo urbanizam bio predviđen, međutim to je jedan složen problem s kojim će se vjerojatno ovo Vijeće suočiti i o tomu će onda dati jedan svoj određeni sud. Na svaki način postupak kojega predlažem ili predlažemo je postupak koji je afirmiran, ovo ne bi bio unikatni projekt iako se svakog dana ovakvi poslovi ne rade sa svakim odlagalištem, ali od slučaja do slučaja određeni gradovi rastu pa ako su imali sreću da su na svojoj periferiji napravili odlagalište dolaze u poziciju da ga očiste da bi iz toga stvorili jednu novu aktivu i to se predlaže dakle za Karepovac. Vi ste prošli put o toj temi raspravljali, donijeli ste zaključke, bilo je nekoliko pitanja koje su tražili ove odgovore, odatle vam može izgledat da se još jedanput podnosi gotovo isti ili sličan prijedlog kao zaključak, ali ako do tog zaključka dođete onda znajte daje to samo znak respekta prema sastav ovog Vijeća koje je pokazalo prošli put izuzetan interes za problem o kojem sam ja ovdje pričao. Hvala vam lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se profesoru doktoru Jakši Miličiću na iznesenom obrazloženju
vezano za projekt Karepovac. Otvaram raspravu o ovoj točci dnevnog reda. Oprostite. Zahvaljujem se profesoru doktoru Jakši Miličiću na danom obrazloženju i otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Prva se za raspravu javila kolegica vijećnica gospoda Ljubica Vrdoljak. Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja ću samo kratko pojasnit šta znači anaerobno, a što znači aerobno. Anaerobno to je raspadanje organske tvari bez prisustva kisika, a aerobno uz prisustvo kisika znači potpuno isti postupak, samo što kisik pospješuje raspadanje. Prema tome ovdje imate potpuno krive teze u ovim materijalima, jer taj tko vam je pisao ovo napisao je krivo, ali nisam se radi toga javila, nego odustajanje od projekta sanacije odlagališta Karepovac je sada potpuno, to je ona sanacija koju je Grad Split naručio od IGH i platio 3 milijuna kuna. Tada ste gospodine Miličiću isto tako bili savjetnik ovdje u Gradu gradonačelniku i podržali takav projekat, sada potpuno odustajemo od tog projekta, a nudite novi projekat koji je tri puta skuplji nego što je bio onaj prvi projekat. Ja ću vam samo kazat da ne vjerujem da će se nakon ovakve obrade otpada koja će nas koštat tri puta više sa 6 milijuna metara kubičnih to svest na 3 milijuna kubika, to jednostavno tehnički nije moguće. Ovo je jedna austrijska tehnologija koju ste nam ovdje dali u slikovnom prikazu koje sam ja vidjela 2002. godine pa se, ne znam tko je radio ovaj materijal, nije potrudio niti slike promijenit nego su i slike ostale iste, to je ona "smell well" ili dobar miris tehnologija i ja bi vas molila da mi objasnite ovo na 10. stranici ovaj gore prikaz, jer on za mene ne znači ništa, nešto malo 0 odlagalištu znam, cijeli život sam u toj problematici, ali ovo na 10. stranici je za mene potpuno nemoguće iščitat, a posebno za vijećnike koji o ovoj problematici vjerojatno znaju nešto manje nego što ja znam. Evo to je tih par, mi se, tehnologije normalno idu naprijed i u sanaciji deponija i u sanaciji odlagališta, a mi se vraćamo u 2002. godinu na jednu austrijsku tehnologiju koja je napuštena.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodi Vrdoljak i za raspravu se prijavio gospodin Kovačević.
Izvolite.
84


GORAN KOVAČEVIĆ
Hvala predsjednice Gradskog vijeća. Ja ću iznijeti neka svoja razmišljanja, a naravno vezano i za odgovore na već postavljena i droga pitanja u raspravi ćemo i odlučit konačno kako pristupit glasovanju. Naime meni se čini da pošto Grad Split evo tu sreću da se odlagalište Karepovac nalazi u samom prigradskom dijelu grada Splita, da ne kažem da širenjem Splita to će biti sastavni dio samoga grada, a s obzirom da i nema baš prostornih mogućnosti za daljnje širenje da jedna preaktivna politika koja bi omogućila sanaciju ovog terena koji je u gradskom vlasništvu može pripomoći dobivanju novih sadržaja i može bit jedan vrlo vrijedan resurs grada Splita koji će aktivirat vezano uz urbanističku politiku koju ćemo mi ovdje u Gradu Splitu sami donijeti. Ono što jest i iz ove prezentacije vidljivo je i ekološki apsolutno prihvatljivo za grad Split, ali ono što je isto istina u početku je ta investicija puno skuplja, dakle tri puta je skuplja što bi se trebalo vratit kroz vrijednost gradskog zemljišta i kroz komunalnu naknadu, ovisno o sadržajima koje ćemo tu izgraditi. Već nakon 40 mjeseci, ako sam dobro shvatio, molio bi profesora Miličića da mi to potvrdi, bi se moglo krenuti u zapravo nekakve aktivnosti na tom terenu, on bi bio tada spreman za investicije, što je za građane grada Splita važno da ne čekaju 40 godina za donošenje ove odluke nego da imaju neke dodatne sadržaje, jedna od ideja koju sam ovako čuo jest da na tom prostoru postoji mogućnost i interesi sveučilišta za širenjem kampusa s obzirom da su sadašnji kapaciteti kampusa već iscrpljeni tako da ine su mogućnosti koje bi se tu mogle dakle napraviti, a koje bi bile od interesa Grada Splita i građana grada Splita i potreba grada Splita kao drugog grada po veličini u Hrvatskoj za svojim širenjem. Ono što jest i po čemu sam skeptičan ne bi želio da se ne iskoristi ova I/3 sredstava koju možemo povući iz međunarodnih fondova koji postoje za ovu namjenu, a na koje se računa u ovom projektu uz 1/3 državnih sredstava i sredstava Grada Splita čime bi se to prelilo opet na Grad Split, a s obzirom na loš postotak apliciranja na ta sredstva ja mislim da tu trebamo, ako se za ovo odlučimo, vrlo ozbiljno pristupit. I ono što me još samo zanima mislim da smo na jednoj od prethodnih sjednica već i donijeli produženje namjenskih prikupljenih sredstava vezanih za sanaciju Karepovca s kojim će bit se ovaj dio grada onda, pretpostavljam da bi to bio izvor financiranja za ovo učešće Grada Splita u ovom projektu od 1/3. Dakle, da li je izvor financiranja bio kroz nastavak takvog vida prikupljanja sredstava zapravo građana grada Splita. Zahvaljujem.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Kovačeviću. Za repliku se vratila gospoda Vrdoljak.
Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo gospodine Kovačeviću ja ne bi željela da naša mladost razvija kampus tamo gdje je sada deponij Karepovac, jer znam što je Karepovac ja bi voljela da njima damo Žnjan, Pazdigrad ili ovako neku bolju lokaciju, a tamo ne znam,kome bi poželjela da tamo gradi u situaciji kad se napravi ovakva sanacija, nazovimo je, uz ono odlagalište koje će ostat uz ovaj prostor, jer ne zaboravimo da i u najboljim kombinacijama ostaje 3 milijuna metara kubičnih razne vrste otpada na toj lokaciji.


PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se. Replika gospodin Kovačcvić.

GORAN KOVAČEVIĆ
Ma evo ja neću replicirat vijećnici, jer ona nije izvjestitelj po ovoj točci, nego molim izvjestitelja da nam kaže da li je nakon ovoga što on predlaže sanacije moguća gradnja
85

bilo kojih objekata i da li će tu bit štetno po zdravlje,življenje ... koga drugoga? Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Dobro. Samo jednu da utvrdimo pravilo. Da li želite da vam profesor Miličiću
odmah odgovara ili ćemo pustit u raspravu i gospodina Čepu, Baldasara, itd. pa da gospodin Miličić svima dogovori kad uzme riječ, dakle koji stil rada vi želite? Da svi učestaju u raspravi pa onda gospodin Miličić odgovara svima? Jeste suglasni s tim? Dobro. Onda dajem riječ gospodinu Čepi. Izvolite.


GOJK0 ČEPO
Hvala. Meni je prvo iznimna čast što uopće o ovakvoj jednoj bitnoj temi mogu polemizirat sa nekim koga ja toliko respektiram, koliko respektiram gospodina Miličića kojega uopće osobno ne poznajem, ali poznajem što je napravio do, što je napravio svojevremeno za grad Split i na tome mu zahvaljujem. Ja sam zaista otkada sjedim u ovome Vijeću po prvi puta svjestan da sudjelujem u mećem apsolutno velikom, u jednoj odluci koja je apsolutno velika za ovaj grad i koja će obilježit budućnost. Nalazimo se u dilemi da trebamo birat između dvije metode, odnosno potpuno je jasno da status quo oko Karepovca nije ono što nas zadovoljava i da na jednoj strani imamo sanaciju, a na drugoj strani izolaciju. Razlika između sanacije i izolacije je tri puta u cijeni je skuplja sanacija, sanacija nudi mogućnost početka radova prije zatvaranja deponija, jer mi moramo razmišljat o tome da mi nemamo riješen problem deponija i ne možemo krenuti u izolaciju dok se ne riješi drugačiji način deponiranja otpada, dok u sanaciju možemo. Slažem se i sa gospodom Vrdoljak, jer ne znam koliko od vas vijećnika je imalo priliku vidjeti što je stvarno Karepovac, mislim ne znam da li građanstvo tamo ulazi, ja sam imao priliku nekoliko puta s vatrogasnom zajednicom ulazit u te prostore, tu teku radioaktivni potoci, nisu radioaktivni, tako karikiram, teku potoci crne vode, to je stvarno tempirana bomba. Ja zaista čekam da još neke stvari čujem u ovoj raspravi, jer za sada nisam načisto, bez obzira na priču da nam prostor koji se stvara sanacijom Karepovca, prostor koji bi vratio sve uloženo, na drugoj strani ako idemo u izolaciju koja je nešto jeftinija odnosno tri puta jeftinija dobivamo isti taj prostor, ali ga dobivamo za 40 godina. Ono što meni stvara dilemu je što je za ovaj grad potrebnije, da li je toliki prostor u ovome gradu potreban sad, odnosno apsolutno je sigurno da je potreban, ali je pitanje da li je više potreban sad nego što će bit potreban u budućnosti. Da li je za održivost grada bolje iskoristit taj prostor u slijedećih nekoliko godina ili taj prostor zaista ostavit pa da postoji neki prostori resurs koji će neka nova vizija i neki novi ljudi nešto izgradit na tom prostoru? Ja bi molio profesora Miličića ako mi može u tom smjeru pomoći oko odluke, ja pretpostavljam da ćemo mi po završetku rasprave i uzeti pauzu za Klub, jer stvarno mislim da je iznimno bitno. Ako mi može pomoć oko toga zanima me što misli o tome, a budući je bio vizionar Splita kakav danas izgleda, što misli da li je taj prostor Splitu potrebniji sada ili je za 40 godina? Iako ovaj period od četiri godine, malo sam se igrao ovdje brojkama, pa ova dva uređaja po 150 metara kubnih po satu, 16 sati dnevno, 250 dana godišnje meni izlazi oko milijun i 200 tisuća kubika da bi se moglo razvrstavat godišnje tako da mi je to ispalo pet godina, ali dobro, manje bitno. Mene zanima da li nam je zaista sad, da li radimo štetu budućnosti Splita ako taj prostor u slijedećih pet godina izgradimo, budući je, kako ste rekli, kad pogledamo snimku Splita iz zraka to je jedini prostor koji je ostao gdje se može nešto ozbiljno planirati i ozbiljno graditi?


PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Čepi i dajem riječ gospodinu Baldasaru. Izvolite.
86

IVO BALDASAR
Ja se isto zahvaljujem profesoru Miličiću, malo sam računao, ako uzmemo okrugle brojke i pretpostavimo da su točne onda govorimo o 400 tisuća kvadratnih metara prostora koji bi se na ovaj ili na onaj način stavili u svrhu ili dobili pa ako to podijelimo sa pretpostavljenom cijenom od 60 milijuna eura dobit ćemo da je to po kvadratnom metru oko 150 eura, 150 do 160 eura po metru kvadratnome je trošak sanacije, 1/3 toga je trošak izolacije, znači oko 50 eura u odnosu na 150 eura. Međutim ako idemo u sanaciju onda je to blokirano najmanje 40 godina profesore. Ja sam vidio u Italiji odlagališta ovoga tipa koja su tamo negdje od rata, od '45. ruševine stavljene, govorimo od minimalno 40 godina, koliko sam ja išao i na Internet i čitao. To znači da vam jedan dio prostora grada Splita blokiran 40, 50, možda i duže godina. Međutim kad govorimo o sanaciji onda je isto to tako problematično, jer je pitanje kako ćemo mi to izvršit, da li je ova tehnologija, šta je rekla kolegica Ljubica, da li je ovo naj idealnija tehuologija ili ima neka možda modernija i suvremenija tehnologija, i koliko ja znam ima i nekih drugih metodologija, tehnologija ali mislim da su u suštini sve tu slične i svedu se sve na ove cifre i na ove iznose. Ja osobno nemam dilemu, ja sam za sanaciju zato šta mislim da sanacija će nam u relativno kratkom vremenu od tri do četiri godine dati jedan prostor kojega ćemo ostavit našim unucima na kojemu ne mora nužno bit gradnja, ali zato možemo napravit novi Marijan ili zoološki vrt ili nešto slično, itd. Prema tome to je jedan prostor koji je više nego kvalitetan, daj bože da smo imali taj prostor prije možda nekih pet-šest mjeseci kad je IKEA došla ovdje pa tražila pa nismo imali šta dati. Za 150 eura po kvadratnom metru da smo imali dati IKEA-i danas bi možda tamo se već gradilo, možda bi tisuću ljudi se tamo zaposlilo pa se ne bi ovako brinuli za gospodarstvo itd. Prema tome po meni je dilema da li i ova tehnologija koja je malo starija ili neka slična, ali mi nije dilema da li sanacija ili izolacija, ja sam apsolutno za sanaciju. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Baldasaru i za repliku se javila gospoda Vrdoljak.

Izvolite. LJUBICA VRDOLJAK
Moram replicirat, jer nikada Grad SPlit nije naručio projekat izolacije, projekat izolacije je retorički, ne znam, izum, Grad Split je naručio projekat sanacije, prema tome i projekat koji je izradio IGH i koji je Grad Split platio od namjenske cijene koju je ubrao od građana Grada Splita zove se projekat sanacije odlagališta Karepovac. Prema tome ako hoćemo terminološki govorit onda je to projekt sanacije sa drugačijim načinom, ali nije to nikakav projekat izolacije.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodi Vrdoljak na  replici i dajem riječ gospodinu Peri Čeniću. Oprostite, gospodin Baldasar možete.

IVO BALDASAR
Ma ja mislim da nam je potpuno jasno o čemu govorimo, sanacija - izolacija, naravno da je sve skupa sanacija, ali ovdje je uvrštena jedna nova tehnologija koju smo i 2adnji put primijenili i svi je dobro razumijemo, radi se o izolaciji znači sarkofagu ili ćemo to sve skupa sanirat. Ljubica je u pravu, ali mislim da razumijemo o čemu govorimo.

PREDSJEDATELJICA
Još samo jednom repliku i dosta u ovoj točci.
87

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja ću samo kratko. Mi moramo odlučit jesmo li mi tako bogati da u ovom momentu idemo u ovakve investicije dok nam, ako baš hoćete, Ljudi ostaju bez posla. Mi za čas baratamo od 20 milijuna eura na 60 milijuna eura, Nemojmo se ponašat ko pijani milijarderi. I to zemljište ja vjerujem da u ovom momentu ne može nitko normalan platit po toj cijeni niti ono toliko vrijedi, jer ne znam šta bi se na njemu gadilo.


PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se. Dajem riječ gospodi Aidi Batarelo.


AIDA BATARELO
Zahvaljujem gospodo predsjednice i zahvaljujem gospodinu Miličiću na ovom iscrpnom izlaganju. Moram priznat da sam u dilemi kad sve ovo čujem pa voljela bi znati imamo li negdje i gdje imamo ustvari primjere u svijetu ovakvog tehnološkog postupka sanacije? Eto.

PREDSJEDATELJICA
Hvala lijepa gospodo Batarelo i dajem riječ vijećniku gospodinu Peri Čeniću. Izvolite.

PERO ČENIĆ
Hvala predsjednice. Ma ja bi se isto nadovezao na gospodina Baldasara, na vas gospoda Aida i na gospodu Vrdoljak, mene zapravo zanima kakva su iskustva sa ovom sanacijom. Ja to gledam logično, ja nisam ekspert, ati naravno da bi i ja glasao za sanaciju da dobijemo teren od 4 tisuće kvadrata, znači dobili smo teren po 150 eura, tržišna cijena tog terena je sigurno jača od 150 eura što bi u pravilu značilo da smo zaradili. Međutim nadovezao bi se na ovo što gospoda Ljubica govori, a to je da sad imamo više vrsta tih tehnika kako sanirat taj deponij, možda bi bilo dobro da nam se prezentiraju i neke od njih. Mi smo ovdje dobili, istini za volju, dva znači taj sarkofag ili ova sanacija, neko treće rješenje da nam se možda pojasni isto tako, možda ima i jeftinijih tehnologija, novih tehnologija. Gospoda Ljubica je rekla daje ovo iz 2002., znači osam godina, za osam godina tehnologija se strašno razvija, možda eventualno naći ili pokušat pronaći ima ti još koje tješenje za tu sanaciju, ali sanacija je obavezna. Ja smatram da 40 godina čekat jedan prostor gdje se grad zapravo već raširio nema smisla i gradu bi strateški interes trebao biti da nade prostor, evo spomenuli smo
( - kraj 4. kazete A strane - ) ... međutim samo pitanje po kojoj tehnologiji i kakva su iskustva zemalja koje su upotrijebila već sličnu tehnologiju? Možda bi nam to približilo i pojasnilo cijelu sliku. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se kolegi Peri Ćeniću i dajem riječ gospodinu Jošku Dvomiku.

JOŠKO DVORNIK
Hvala gospodo predsjednice. Mislim kad čovjek pročita ovaj materijal onda normalno svaki razuman čovjek uvažavajući sve išta je rečeno, da ne ponavljam, čini mi se da bi ga prihvatio bez nekih posebnih razmišljanja, ali poučen iskustvima dosadašnjim ovdje u Vijeću pa i inače u našoj politici čini mi se da nekako zaboravljamo na činjenicu da smo ovakve iste rasprave vodili, ja ne znam točno kad je to bilo, ali bilo je prije, ne znam, određenog vremena, i da su nas isto tako vrlo stručni ljudi uvjeravali kako je jedno drugo tješenje najbolje za Grad Split. Naravno da oni koji znaju mene zna da ja profesora Miličića
88

izuzetno cijenim, nema sad smisla da ga posebno hvalimo, znamo šta je bio u ovom gradu i šta znači kao osoba, ali moram priznat da sam u dilemi. Ja sam sad razmišljao slušajući kolege i razmišljajući istovremeno ustvari gdje je ovdje problem, problem je u tome da mi kao gradski vijećnici koji smo ustvari laici, razumijete, ja ne znam ovdje osim možda djelomično možda nekih vijećnika djelomično mi smo u suštini laici, naravno jer je to točka dnevnog reda moramo kazat svoje mišljenje, moramo donijeti jednu čisto stručno-tehničku odluku. To da li je bolje jedno ili drugo rješenje kad gledaš ovo ispada ovo sada rješenje, kad smo slušali ono nekada Mladinea sa onim svojim rješenjem iza kojeg je stala respektabilna tvrtka, nekadašnji institut, IGH-a koji je govorio da je jedno drugo rješenje dobro, odlično, najbolje na svijetu, nema boljega, razumijete, onda čovjeka stvarno ono dolaziš u dilemu, ovo je vrlo važna stvar, ovo je danas najvažnija odluka uz Eko Kaštelanski zaljev mi moramo, kako bi rekao, ja se bojim glasat, ne znam sam šta ću, kako ću glasat. Ne zato šta se bojim jasno kazat svoje mišljenje, nego zato šta nisam 100% siguran u ono o čemu sam slušao nekada i o čemu čujem danas. Zato bi ja predložio, ako mogu završit gospodo predsjednice molim vas, dakle ja bi predložio ustvari slijedeće, mi ovdje u, zaključku ovog materijala gdje ovdje piše ovako "Treba organizirati raspravu, raspisati natječaj" itd., ja predlažem da se organizira stručna rasprava u ovom gradu, u ovoj zemlji postoje eksperti, pa neka kažu svi ti eksperti, nek se izjasne da ne bude sutra, ne zato što se netko boji, mi imamo pravo i imamo i neki imunitet kao vijećnici, možemo odlučit ovo-ono, pa bilo pametno, bilo glupo, ali vi za vi svoje savjesti,
vi za vi budućnosti grada ne želim donijeti krivu, glasat za krivu odluku. I zato bi ja predložio da se ustvari povede nekakva stručna rasprava i nakon nje kad budemo imali stavove relevantnih stručnjaka o ovom pitanju da onda donesemo odluku. I ja sam čuo o nekim još boljim tehnologijama, razumijete, imali smo i seminare o nekoj tehnologiji ne znam plazme i ne znam tega i sve moguće se govorilo, možda postoje neke još bolje tehnologije, šta ja znam, vjerojatno i postoje. Pa ajmo mi to nekako odgodit, obzirom da je vrlo važna odluka, nisam u načelu za odgađanje ničega, jer previše odgađamo u ovom gradu puno stvari, ali u ovom slučaju ja nisam u stanju, ne znam kako ću glasat. Evo predlažem dakle neku stručnu raspravu medu relevantnima u, ne znam, nekom razumnom roku 15 dana, mjesec dana, a onda nakon toga donošenje odluke Gradskog vijeća. Hvala. .


PREDSJEDATELJICA Zahvaljujem se kolegi Dvoriku. Za repliku se javio gospodin Baldasar:


IVO BALDASAR
Nije replika nego daljnje razmišljanje, Ja sam ovaj izvještaj ...
predsjedateljica Onda oprostite, ako je daljnje razmišljanje onda je na redu gospodin .
Izvolite.


ZORAN JERAMAZ
Ma mi pričamo o Karepovcu kao odlagališta otpadnog materijala, otpadni
materijal svugdje u svijetu predstavlja određeno bogatstvo. Bogate zemlje su uvidjele daje to velika vrijednost, otpadni materijal je, to nije nabačeno nešto, to je i sad vrijedan materijal koji se određenom, ne bi rekao sanacijom, reciklažom, vraćanjem, izmjenom stvaraju ogromne vrijednosti i mi ne možemo pričat o izolaciji, jer to je bogatstvo koje stoji tu dolje. Ne možemo pričat ni o sanaciji, jer nećemo ništa sanirat, mi trebamo iskoristit to bogatstvo. Znači napravit i usvojit tehnologiju, napravit projekte koji će nama donijeti određenu korist od svoga toga i plus toga teren, u, reciklaža najveća u Beču je usred kampusa studentskog i to funkcionira, to je .........., danas to nije problem, to je nekad možda bio problem. Prema tome
89


ja bi samo rekao se, da mi razmišljamo o Karepovcu na kao o problemu nego u bogatstvu koji Grad mora iskoristiti. Eto.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se vijećniku gospodinu Jaramazu. Dajem riječ  gospodinu Baldasaru.
Izvolite.

IVO BALDASAR
Ja sam ovaj izvještaj profesora Miličića shvatio više kao tehnički izvještaj, a ne kao sveobuhvatni izvještaj i ovome bi trebalo pristupiti, dakle slažem se i ja da nije lako glasat 0 ovako jednoj stvari, sad ćemo mi izglasat i sutra ćemo mi počet trošit 60 milijuna eura, prvo ih nemamo, drugo nismo niti započeli cijeli postupak i ovome treba prijeći nakon šta usvojimo načelno po meni izvještaj profesora Miličića u tehničkom smislu da se radi o sanaciji u onom smislu koji sam rekao Ljubici. Onda treba napravit jedan multidisciplinarni pristup i povezat sve skupa u cjelinu, znači osim tehničkih lica koje su stručnjaci za ekvaciju otpada kao što je rekao kolega Jeramaz isto tako bi trebalo vidjeti prvo i prvenstveno sa građevinarima i urbanistima, a nakon toga sa financijerima, jer ovo baš i nije lako financirat, a otpad u ovom smislu ja se slažem, ovo je bogatstvo, ovo je gospodarski, jedna stvar gospodarstva gdje jedan resurs, gdje neki poduzetnici bi sigurno vidjeli svoje mogućnosti da tu plasiraju sredstva, da se sa njihovim sredstvima to financira, da oni nakon toga dobiju u roku od četiri godine ili četiri i pol godine dobiju ogromni prostor gdje bi im Grad već unaprijed ugovorom odredio njihovo poslovanje i gdje bi se unaprijed odredile nekakve djelatnosti. Pa ja ću vam uzeti za primjer zoološki vrt privatni npr. ili ćemo napravit u jednome dijelu veliki park, govorimo o vodenom parku, a nemamo sajmište, prema tome ovo po meni treba pristupit sa gospodarskoga gledišta i ovo nam može biti jedan od ključnih razvojnih momenata za cijeli Grad Split koji i onako i onako niti ima gospodarstva više razvijenoga, niti ima privredu, imamo samo trgovinu, bez da se itko uvrijedi naravno. Prema tome ovdje je mogućnost da na 400 tisuća metara kvadratnih sa pametnim multidisciplinarnim pristupom dobijemo jedan gospodarski objekt gdje će poduzetnici, raznorazni poduzetnici, ne jedan ili dva ili tri, nego više poduzetnika uložit i investirat, Grad će dobit komunaliju, neće možda niti kune potrošit. Pustimo mi sad šta smo mi danas u recesiji, za godinu dana će Evropa izaći iz recesije pa ćemo onda imati sa njima prilike razgovarat. Grad ne može uzimat kredite, ali poduzetnici mogu, a Grad ima pravo na ovaj prostor. Prema tome možda je ovo jedan od ključnih momenata za razvoj ovoga grada i zato bi htio da olako ne pristupimo ovome pa da izglasamo e nećemo dalje ići. Moje mišljenje, naravno. Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinu Baldasaru i dajem riječ gospodinu Grabiću. Izvolite.

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
Hvala lijepa. Ma i ja bi samo htio napomenuti neke stvari koje ovdje nisu dosad iznesene. U našem GUP-u u članku 86. Gradski projekt Karepovac je prozvan kao gradski projekt, to drugim riječima znači da smo mi već sanaciju gradskog deponija itd. već usvojili GUP-om, ma kako i kakva sanacija, koji tehnološki postupak to je sad ova druga strana medalje o čemu mi ovdje na neki način mi imamo određene opservacije, dileme i šta ja znam šta ali mi smo GUP-om to usvojili. Drugim riječima ne samo što smo to usvojili nego smo rekli da će taj prostor sa njegovim uređenjem itd. bit sutra u nekoj namjeni, kojoj, ovisit će o nekom detaljnijem planu koji bude za taj prostor i predviđen. Međutim ovdje mi je žao što još nije nešto pripomenuto, a to je da smo u GUP-u također usvojili jedan vrlo važan članak koji obraduje zapravo postupanje s otpadom. Postupanje s otpadom je zapravo početak svih
90

početaka, nažalost ovi Grad to još nije uspio organizirat, jednim malim sitnim dijelom jest, ali zapravo nije i šta nas tu obvezuje, obvezuje nas Zakon iz 1996. godine, a onda nas obvezuje i odluka Gradskog vijeća iz '99. godine, sve je to ova pripremna faza otpada koje dolazi na neku deponiju. Onda bi da smo to slučajno organizirali kako treba i kako Zakon to nalaže, a pogotovo kako nam GUP ovdje vrlo detaljno to opisuje onda bi mi imali manji problem na samom Karepovcu nego što ga danas imamo. Međutim nema nikakve dileme da mi moramo provest ako hoćemo naravno i ako možemo, Gradski projekt Karepovac. Ako je Gradski projekt Karepovac gradski projekt, on je jedan od onih 1 I projekata, on ima svoja pravila igre, a pravila igre su natječaji, to znači u ovom slučaju znamo da postoji tamo to i to, natječaj je kako to sanirat, jer ovdje piše sanacija gradskog deponija. Podrazumijeva se, naravno ja sam uvjeren da je to profesor Miličić također predvidio da sutra to ide kroz jedan tender, kroz jedan opći akt koji se zove neki projektni zadatak, da ide na natječaj. Razni su oblici tog natječaja, to može biti direktno plaćanje, može biti ne znam kakvo korištenje, ovo-ono, ovo što kolega Jeramaz kaže smisao svega je da se iz tog takvog jednog otpada ustvari pokuša izvući ove pozitivne vrijednosti, a to su u najmanju roku ono što smo trebali osigurat, to je papir to je bio otpad i naravno ovo ostalo je problem sutra zbrinjavanja, sanacije itd. ...... E sad gdje smo i kud smo? Mi sanaciju smo već po mom sudu prošli put usvojili, ovog dana danas kad govorimo 0 ovom malo detaljnijem pristupu onda je to još jedan recimo jedan oblik, jedno načelo koje bi trebalo bit ugrađeno u jedan projektni zadatak ili jedan tender, kako hoćete, koji će sutra ići na tržište i to je smisao gradskih projekata i uopće korištenja sutra tih gradskih površina. I zato kad govorimo 0 ovome svemu skupa moramo negdje početi, je li to ovaj dio koji je već sada profesor Miličić obradio pa je to dio jednog ukupnog projektnog zadatka, jednog tendera, ili nije to je sad na nama da mi kažemo je, mi ovo prihvaćamo načelno, a onda iza toga slijede radnje koje po našem, ovim našim odredbama GUP-a moramo napraviti ili ćemo se odreći GUP-a.
Druga stvar koja je bitna isto također za ovu odluku, ja nisam shvatio da smo mi načisto, dakle odluka broj jedan po prilici je to ono što smo već zadnji put prihvatili, broj dva naravno neki tehnološki postupak ovisi o jednom natječaju, ponudama, itd., pod brojem tri nije mi jasno da ovlašćujemo gradonačelnika Grada Splita sukladno ovoj točci 2. da zaključuje poduze.... da u vezi ovog zaključka poduzme radnje radi realizacije istog projekta, ma ne može on to radit, koje radnje i kojeg projekta i koje gradnje i to ne može bit u zaključku ovako, jer to se direktno kosi sa odredbama GUP-a i sa onim načelima, onim odredbama koje imaju svoju tehnološki postupak svoj recimo neki red kako to ide. I zato mislim da ova točka 3. apsolutno tu u zaključku ne stoji, ovo drugo je već na neki način i prihvaćeno, ali molim vas da se ipak sve odluke vezujemo ako je gradski projekt za GUP i ako je gradski, naravno ovaj specifični projekt onda to svakako mora bit vezano i za Zakon o postupanju otpadom, jer inače radimo ponovno gluposti koje nas koštaju puno. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se kolegi vijećniku Nikoli Grabiću i dajem riječ inu Juri Šundov. Izvolite.

JURE ŠUNDOV -zamjenik gradonačelnika
Evo gospodo predsjednice, kolege vijećnice i vijećnici mislim da je najbolji pristup ovom problemu i najsveobuhvatniji da upravo sad gospodin Nikola Grabić, dakle jedno je sigurno da u sanaciju treba ići i vi ste to na onoj sjednici Gradskog vijeća kad ste usvojili financijsku konstrukciju odnosno ovo izdvajanje do 2019. godine praktično i potvrdili, dakle nitko u ovom Gradskom vijeću nije protivnik da se Karepovac sanira na ovaj ili na onaj način. Dakle evo sanacija kao riječ najvjerojatnije je svima nama prihvaćena, svima nama prihvatljiva. Ono što je planirano u Lećevici mora hit i trebalo bi bit jedan dio lanca
91

ovoga što ćemo mi napravit na gradskom, splitskom gradskom odlagalištu smeća Karepovcu. Naime Lećevica je i planirana praktično da 70% smeća dolazi upravo iz grada Splita, ove male općine i gradovi koji su u Splitsko-dalmatinskoj županiji za kojih je taj Regionalni centar za gospodarenje otpadom praktično ne proizvode više od 30% smeća, dakle glavna emisija smeća dolazi upravo iz grada Splita. Prema tome sasvim je jasno i svima koji razmišljaju sve obuhvatno i detaljno i na jedan pravi način o ovom problemu da zapravo cijelu priču treba promatrat na način gdje je početak rješavanja nekog problema, a gdje mu je kraj. Ja ću ovdje staviti ispred vas samo jednu dilemu koju imam ja kao zamjenik gradonačelnika koji operativno sudjeluje uz gospodina Miličića i u razgovorima sa županom i direktorom tog Centra za regionalno gospodarenje otpadom u Lećevici pitanje je bilo, što kad se dovede smeće iz Splita u Lećevicu da li ono se gore tretira do kraja ili ono ide negdje dalje? Pa onda je rečeno da još uvijek postoji dilema da li se gore tretira do kraja ili ide negdje dalje, a u tom tretmanu do kraja se može uključiti i ovo što je kolega Jeramaz govorio o dobivanju novca iz smeća, jer u razvijenom zapadnom svijetu se dobiva novac iz smeća, dakle dobiva se energija, dobivaju se nekakvi drugi nus proizvodi, ali da bi to naravno mi ostvarili trebamo uložit nekakve novce u tehnologiju. Ono što je nama na našim kolegijima gradskog pročelnika i savjetnika sjelo to je da bi bilo dobro da se napravi sanacija na način da Grad Split doista ima uskoro, što je moguće prije, jedan resurs prostorni kojeg on može upotrijebiti na nekakve drukčije namjene, a ne da u tom prostoru bude taj tzv. sarkofag ili nešto drugo što će na 40 godina rezervirat prostor isključivo u svrhu sami sebi. Dakle to ne obvezuje ovo Gradsko vijeće, niti to mišljenje obvezuje gradsku vlast. Gradsku vlast će obvezat ono što zaključi ovo Gradsko vijeće, a mislim da je najbolje da se napravi jedan međunarodni tender i da se taj međunarodni tender predoči ovome Gradskome vijeću, ako je potrebno da prije ili poslije tog tendera se naprave stručne rasprave na način da nam se strojno prezentira više različitih tehnologija koje u svijetu u ovom trenutku su u primjeni da se vidi kakvi su rezultati primjene tih tehnologija i da naravno na taj način se educira gradske vijećnike da bi mogli lakše donijeti odluku. I u tom smislu mislim da bi trebalo ovaj današnji zaključak i prihvatit i zadužit gradonačelnika i službe i naravno i savjetnika koji je na tom poslu imenovan da upravo u tom smislu odrade pripremu i da vidimo kad je to moguće. Je li to moguće za 15 dana, mjesec dana, dva ili ne znam ni ja koliko, mislim da ne bi trebalo predugo čekat, jer se već dugo vremena izgubilo na ovu temu. I ono što je gospoda Ljubica Vrdoljak iznijela na samom početku, činjenica je da je Gradsko vijeće u jednom starom saziv raspravljalo o ovom, činjenica je da se usvojilo nešto, ali činjenica je da se to bila jedna druga gradska vlast i daje sad ova gradska vlast drukčija od one prije. Činjenica je da se tehnološki neke stvari u svijetu dodatno događaju, da se nekakve bitne možda izmjene nude i mislim da nije zgorega da ovo Gradsko vijeće, ako je potrebno, izgubi još mjesec ili dva dana i da doista detaljno raspravi da se educira i onda donese jednu kvalitetnu odluku iza koje ćemo mi svi skupa stajati. Ja kao zamjenik gradonačelnika upravo o ovomu govorim na način kao što sam govorio i o Eko kaštelanskom projektu. Preveliki su novci u pitanju, to su novci svih naših građana da bi gradonačelnik sam sa svojim timom donosio novakove odluke. Dakle potrebno je mislim i nama kao vlasti, a i vama kao ljudima koji donosite odluke koje obvezuju tu gradsku vlast naprosto jedna edukacija da bi na što je moguće bolji način potrošili taj novac kojeg nam naši građani daju iz cijene smeća do 2019. godine. To je ono što sam ja želio ovdje reći, a nikako ne prejudicirat niti jedno rješenje, nego doista na jedan stručan način sa znanstvenim pristupom i sa dovoljno vremena nastavit rad na ovom projektu. Evo hvala gospodo predsjednice.
92

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se dogradonačelniku gospodinu Rundovu i dajem riječ profesori. Jakši Miličić da može odgovorit vijećnicima na postavljena pitanja i razriješiti im dileme. Izvolilte profesore.

PROF. DR. SC. JAKŠA MILIČIĆ - savjetnik gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša Bilo je dosta pitanja, neka su se ponavljala u raznim verzijama, ali ja bi ipak morao
najprije kazat jedno. Grad je pred četiri godine ili pet naručio određenu dokumentaciju, ali bilo bi dobro da se konačno zna da je ta dokumentacija naručena i napravljena isključivo u skladu sa GUP-om koji je onda bio na snazi i koji za Karepovac nije dopuštao ništa drugo nego ga je tretirat kao odlagalište otpada. Ja sam i tada bio protiv toga i nisam bio ničiji savjetnik, a jedan bio konzultiran ali sa stavom koji odgovara ovom stavu danas kod čega sam danas u stanju biti puno precizniji nego onda, ali sam bio protiv izolacije, jer izolacija ne vodi ničemu. I osim toga to jest izolacija, kad ja ovu gomilu otpada prekrijem i ostavim vremenu da rješava problem onda ja zapravo njega izoliram, ne zavisi od toga što smo to zvali sanacija, jest to se nazvalo sanacija u dokumentu odluke i u dva, u jednom segmentu to jest bila sanacija samo u toliko u koliko se dakle metan i ugljični dioksid nije puštao da ide u atmosferu kao što ide sad, ne goje bio zahvata i trebao je tretiran onako kao što sam rekao ili na baklji ili u motoru, dakle taj segment jest sanacija, a sve drugo je najobičnija izolacija, ali kod čega ne želim o toj izolaciji govorit s visoka jer nemam na to pravo, jer to je isto tako jedan korektan tehnički zahvat koji je ovog trenutka u Hrvatskoj dominantan, ali je isto tako dominantno to da se u pravilu odlagališta rade negdje izvan grada i ne smetaju gradu u njegovom razvoju, za razliku od Splita koji je sad taj Karepovac je došao u centar zbivanja, fizičkog zbivanja i odatle mislim da je normalno o tome voditi računa na način da ga se pokuša bilo kako eliminirat u uvjetima koji će bit dohvatljivi. Dakle, Grad je sklopio aranžmane koje je jedino mogao sklopit po ondašnjem GUP-u, nijedna vlast, a da me držala vlast koja je morala odobrit taj projekat nije se slagala da se na bilo kakvi drukčiji način postupi, a Grad je žurio u taj postupak zbog toga jer je želio osigurat sredstva fonda za ekologiju koja su Gradu bila u određenom postotku dostupna, ali samo pod uvjetom da ima usvojen projekat. Odatle je Grad radio taj postupak kojega do danas nije mogao, projekat ima ali ga ne može realizirat jer zapravo Karepovac ne može bit zatvoren, to je taj bio mali lapsus koji onda nije htio bit uzet u obzir. Dakle Karepovac ne može bit zatvoren, jer Centar za gospodarenje otpadom koji mora prihvaćat taj otpad nije u funkciji, a ponavljam, najranije će u funkciji bit 2013. ako bude sreće. Dakle to je istina o projektu kojeg je Grad naručio i Grad je tada napravio jedan posao koji je bio korektan po mom mišljenju.
Drugo, ja nisam u svojem kratkom govorenju rekao ništa o tenderu, ali logično je bilo pretpostavljajući odluku Gradskog vijeća koja je u tom smislu daje jedan, daje impuls u pozitivnom procesu, logično je bilo, ja sam mislio predložiti da se kad sazori vrijeme, to je , vjerojatno slijedeća sjednica da se zapravo ide, iako je to u nadležnosti gospodina gradonačelnika, dakle donošenje odluke o traženju o izradi tendera, a tender služi za to da se napravi međunarodno nadmetanje za izbor tehnologije i izvođača. Odatle sam ja iznoseći određenu tehnologiju sanacije i iznio jednu od poznatih postupaka kod čega ne znači da bi onaj koji bi došao na natječaj upravo s tim postupom i pobijedio, može bit da bi se pojavio i netko drugi, ali zato će i bit raspisan natječaj, hvala bogu ako to vi odlučite, da se dođe do solucije koja će bit najpovoljnija. Jedno je sigurno materija koja bi se u slučaju usvajanja tehnologije koju ja predlažem, ako bi se ona vratila natrag ona nije zagađena, ona je materija koja je po svim zakonskim propisima prihvatljiva i ne predstavlja više teren koji bi bio na bilo koji način atak na bilo čije zdravlje ili interes, dakle neke stvari se ipak mogu garantirat. Ostaje činjenica da bi iz tog Karepovca izvukli vani po mom sudu, a to sam rekao, najmanje milijun tona suhe frakcije. U tehnologijama, odgovarajućim tehnologijama dakle ili termo
93

 

tretmana ili nekih drugih tretmana koji nisu termo isto iz te materije koja je kalorično izvanredno snažna da se izvući najmanje milijarda kilovat sati električne energije ili
odgovarajući broj megawata.
Ta sama energija ako dobije tretman, a dobit će tretman kao energija tzv. obnovljivih izvora, ona bi se, ona ovog trenutka nema taj tretman u Hrvatskoj, ima drugdje, ali pošto mi brodimo u Evropsku uniju ona će dobit i kod nas taj tretman. Ta sama energija bi pokrila troškove toga rada odatle plus u vrijednost terena, dakle nema za Grad financijskog rizika. Da ne kažem još jednu stvar o kojoj se možete i nasmijat, ali uzmite u račun kad ........ toliko Karepovca na jedan kilometar neku liniju pa izračunate koliko je to terena doći ćete do podatka da je to 6 i pol milijuna kvadratnim metara. Ako taj teren samo zbog toga što je nama Karepovca poraste u cijeni za 150 eura po kvadratu dobili ste milijardu eura, za milijardu eura će postat bogatiji vlasnici tih terena koji okolo to imaju kod čega može bit, može ne bit. Naime možete uzet ovo kao činjenicu, a možete uzeti kao mogućnost, a možete reći da sam već ima dosta godina pa da sam počeo sam sa sobom šalit, ali mislim, mislim ovaj da ovo što govorim nije daleko od istine. Odatle je ovo postupak koji zagovaram i koji na nijedan način što se mene tiče nema upitnu dimenziju za interes Grada, a na svaki način ako se raspiše tender, dakle natječaj međunarodni on će najbolje pokazat što je što nije, kod čega to Grad obvezuje da iti jednu od ponuda prihvati. Grad će tako tender raspisat da im se ne obvezuje na ništa, jer takvi postupci postoje. Dakle dijelim mišljenje niza učesnika u diskusiji koji su ovo naglašavali na ovaj ili na sličan način, ali otprilike na istoj trasi. A koliko, a sad još dopustite mi samo momenat.

PREDSJEDATELJICA Samo izvolite.

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ
Šta se s tim terenom može dogodit, stvar je rasprave, stvar je gledanja, stvar je, stvar je recimo koračanja u vrijeme koje dolazi, ne govorimo o tri ili pet idućih godina, govorimo o 40 idućih godina, Split ....... počeli prije 40 godina još ni danas nije do kraja izgrađen, grad se ne može razvijat preko noći ad hock mjerama. Stvar je međutim ocjene, stvar je razmišljanja, stvar je poduzimanja određenih poteza koji predestiniraju neke druge poteze u vremenu koji dolaze i mislim daje Grad apsolutno zreo i da ima snage da to napravi i šta se toga tiče ja ne sumnjam u konačni ishod onoga što će napravit i ovo Vijeće i ova vlast. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se profesoru Miličiću na odgovorima koje je dao vijećnicima
pozivam vijećnike koji su sudjelovali u raspravi ukoliko netko na svoje postavljeno nije dobio odgovor da ga ponovi. Evo gospodin Grabić recite.

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
Vidite ja sam dobronamjerno upozorio na naše odredbe GUP-a, na Zakon koji nas obvezuje i ne može zaključak ovaj, vi ćete se možda i čudit, ja jesam za sanaciju s dvije ruke, ali za ovi zaključak ovakav nisam, jer ova točka tri je suprotna i GUP-u i zakonima koje smo, koje postoje u Republici Hrvatskoj. Ne može se ovako pisat zaključak. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJICA Dobro. Hvala lijepa. Evo gospoda Aida Batarelo.
94



AIDA BATARELO
Evo ja bi samo podsjetila nisam čula, možda sam i prečula, gdje je primijenjeno. Gdje je primijenjeno ovakav model ....

PROF.DR.SC. JAKŠA MILIČIĆ
(-nije uključen mikrofon ) ........ se radi o .............

PREDSJEDATELJICA Mikrofon, oprostite, mikrofon.

PROF. DR. SC. JAKŠA MILIČIĆ -
Oprostite, ja govorim hvala bogu samo ono što znam, znam za jednu od ovih
tehnologija, spomenuto ovdje jedna tehnologija za koju znam da funkcionira, ona ovog trenutka funkcionira u Kanadskom gradu .......... koji ima, koji je puno veći, imaju veći Karepovac nego što je naš Karepovac, a upravo su završeni pred par mjeseci radovi u jednom gradu u Emiratima koji su imali 7 milijuna kubika ove, ovog otpada na odlagalištu, a grad je narastao, praktički da je ušao u odlagalište i onda je postao interes da se to napravi jer je teren dobio na vrijednosti. Dakle radeno je ovo i u gradu Salzburgu u Austriji samo u jednoj dimenziji koja je bila manje od milijun kuhika. To sam gradilište ja vidio.

PREDSJEDATELJICA
Dakle svi vijećnici koji su sudjelovali u  raspravi a nisu dobili odgovor na svoje pitanje koje su postavili mogu ponovit ga pa ce mu  profesor Miličić odgovoriti. Gospodine Baldasar izvolite.

IVO BALDASAR
Samo sam htio profesora nadopunit, imate kod Rima imate baš ovaj sistem sanacije sa ispustima, ne znam kolika je površina, ali znam da se vozite pet minuta uz nju, imate kod Bologne, isto imate u Berlinu odnosno izvan Berlina, daleko je izvan Berlina gdje su koliko ja znam kombinirali dvije metodologije na ogromnoj površini, jedna je bila od srušenih zgrada u II.  rata, a druga je bila od nekakvoga njihovoga odlagališta. Imate  na nekoliko mjesta, medutim koliko sam išao na Intemet različite su metodologije upuhavanje svježega zraka ili upuhavanje nekakvih smjesa, ja se u to ne razumijem, ali znam da postoje najmanje dvije metodologije. Hvala. A u ........., mislim ne bi se htio nikome miješat u posao, a ima tu i stručnijih od mene, ja ono što sam vidio to.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem se gospodinn Baldasaru. Je li sada Pero Čenić, imate li nešto? Nemate Gospođo.

PERO ČENIĆ
Imam, samo iskustva koja je kolcga Baldasar napomenuo, ali eto drugom zgodom.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, dajem riječ gospodi Ljubici Vrdoljak.

LJUBICA VRDOLJAK
Moramo znati da će tender pokazat sve te tehnologije, a ovo što mi pričamo samo ovo što je profesor Miličić na jednom malom uzorku Austrije je napravljeno i onoliko koliko ja znam nigdje drugo, ali dosta odlagališta sam prošla.
95

PREDSJEDATELJICA
Dobro, zahvaljujem se gospo8i Vrdoljak i ako smo s ovim iscrpili raspravu ja bi je
zaključila, ako netko nešto još ima dodati izvolite. Budući da se nitko od vijećnika ne javja za raspravu ja istu zaključujem i ukoliko ste suglasni ja bi stavila na glasovanje drugačiji prijedlog, ja ću pročitat, ja ću pročitat. Oprostite, gospon Čepo.

GOJKO ĆEPO
Ja nisam siguran kakav sad zaključak ...

PREDSJEDATELJICA
Evo sad ću ja pročitat pa ćete vi raspravit da li je to to.

GOJKO ČEPO
Ne, kažem ukoliko, kažem ukoliko ćete stavljat na glasanje onda bi u ime SD-a i HNS-a zatražio jednu kraću stanku.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, znači ja ću sad pročitat, mi smo sad preinačili ovdje zaključak, vi ćete
saslušat kako on glasi pa ćemo zajedno u cilju općeg interesa i zajedničkih interesa utvrdit da li je to to ili nije ili ćemo mijenjat. Dakle, kod, znači stavit ćemo na glasovanje prijedlog zaključka o opredjeljenju za postupak sanacije kao tehnološki postupak radi realizacije Gradskog projekta Karepovac u Splitu. Imamo zaključak koji smo dobili svi skupa, imamo ovo pod točkom 1. i pod točkom 2. koje bi ja, ako se slažete, zadržala i ostavila, sad ću pročitat, a pod broj 3. bi napravila izmjenu.
Dakle ostalo bi ovo da se prihvaća izvješće u vezi, u svezi odlagališta otpada Karepovac kako je iskazano u materijalu pod nazivom odlagalište otpada Karepovac između izolacije i sanacije koju je izradio savjetnik gradonačelnika za Gradski projekt Karepovac profesor Jakša Miličić, diplomirani inženjer građevinarstva. Pod 2. Gradsko vijeće Grada Splita opredjeljuje se za postupak sanacije kao tehnološki postupak realizacije ovog značajnog gradskog projekta koji postupak je ekološki značajan za grad Split, a financijski stimulativan ovisno o sadržajima koji će definirati urbanistički plan uređenja. I pod broj 3. dodajemo slijedeće, zadužuje se stručna službe gradske uprave Grada Splita da pripreme prijedlog tendera kako za tehnologiju tako i izvođača, a radi raspisivanja međunarodnog natječaja za postupak sanacije. Iste tendere će se staviti na javnu rasprava u koju će se uključiti i vijećnici Gradskog vijeća.
Ja držim da ovo što smo dodali i promijenili pod točkom rimski III. da bi bilo ono što zadovoljava sve vijećnike, a iz načina na koji ste sudjelovali u raspravi zaključila sam da bi to bilo to. Evo izvolite, pročitat ćemo ponovo ako treba. Gospodin Čepo i ostali, gospodin Grabić?

MR.SC. NLKOLA GRABIĆ
(-nije uključen mikrofon ) Je, dobro je.

PREDSJEDATELJICA
Dobro je, je li. Gospon Čepo, je li ovo zadovoljava?

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
Gospodo mi bi, trebali bi se samo pozvat da u skladu sa GUP-om, tako da se nitko ne treba, u skladu s GUP-om, članak 86. ..... itd. da samo to dodamo i da idemo na ovo  što ste pročitali.
96

PREDSJEDATELJICA
GUP-u i Zakonu o otpadu. Pročitat ću još jednom. Dakle, pročitat ću još jednom
radi ove gospode iz SDP-a, je li treba pročitati ili ne? Hoćemo li čitat? Dobro, dakle stavljam (-čuje se više glasova ) ,
s ovim je sve riješeno. .................... vijećnika iz SDP-a, dajem riječ gospodinu Baldasaru, izvolite.
( čuje se više glasova ) A i Hrvatske narodne stranke, naravno vi ste u koaliciji, koaliciji, oprostite gospodine Dvornik, moja isprika.

IVO BALDASAR
Evo samo jedna mala, je li moguće da stavimo samo jednu malu opasku na tekst kojega ste pročitali, da stavimo da je to samo prva faza budućega projekta Karepovac, radi toga šta mi se čini, ponovit ću, možda sam malo sad već dosadan, ovo je toliko sveobuhvatno, ide u rang Eko Kaštelanskoga zaljeva, njega smo podijelili na više faza, traje već desetke godine, stotine milijuna kuna i ovdje će se, i još traje, pa bi ja ipak iz opreza rekao da šta je gospodin Grabić rekao u skladu s GUP; om prva, ali samo kao prva faza, ali nakon toga bez daljnjeg odlučivanja idemo u daljnju raspravu, daljnje projekte koje će naravno vodit stručne službe Grada, jer se radi o sveobuhvatnom projektu koji ne može se ograničit samo na sanaciju, kad smo sanirali šta smo dobili.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, to se podrazumijeva, to se podrazumijeva, čim idemo na tender i
međunarodni natječaj naravno da se podrazumijeva da su faze koje slijede, daje ovo prva faza ,la one druge slijede.

NO BALDASAR
Ali radi budućeg naraštaja stavimo kao prvu fazu, eto ja bi molio ako se slažu

PREDSJEDATELIICA
Evo ja bi vam gospodine Baldasar sad pročitala ponovo ovaj zaključak pod rimski III. da vidite da li ste sad svi suglasni sa tekstom.
Dakle, zadužuju se stručne službe gradske uprave Grada Splita da pripreme prijedlog tendera kako za tehnologiju tako i izvođača koji predstavljaju prvu fazu, a radi raspisivanja međunarodnog natječaja za postupak sanacije. Iste tendere će se staviti na javnu raspravu u koju će se uključiti i vijećnici Gradskog vijeća. Cijeli projekta će se raditi sukladno GUP-u i Zakonu o otpadu.
Jesmo li svi suglasni?

GOJKO ĆEPO
Ako samo može da taj prijedlog službe koje naprave prvo dostave nama na Gradsko vijeće.

PREDSJEDATELJICA
To se podrazumijeva, to ne treba naglašavat, to se podrazumijeva. Tekst tendera,
uz napomenu da tekst tendera ide samo na Gradsko vijeće, gospodine Grabić tekst tendera ide samo na Gradsko vijeće.

MR.SC. NIKOLA GRABIĆ
( nije uključen mikrofon-) Tekst tendera ide na raspravu…
97

 

PREDSJEDATELJICA
Na raspravu  struci i Gradskom vijeću. Uredu.

LJUBICA VRDOLJAK
Evo ja bi samo obrnula ovaj zaključak. Znači sukladno GUP-u i Zakonu o otpadu, evo ga.

PREDSJEDATELJICA
Dobro, tako će se to i napravit kad se bude pisalo, naravno da smo mi sad mijenjali
ono što je u povijesno bilo kao zaključak stavljeno i zato je to malo ovako ajmo reći i nespretno. U biti svi smo se složili da kao ovakav prijedlog možemo dati na glasovanje.
Dakle tko je za ovakav prijedlog? - Divota. Konstatiram da je Gradsko vijeće jednoglasno, dakle svih 20 vijećnika su jednoglasno prihvatili ovaj prijedlog.
Evo gospodin Miličić moli riječ. Izvolite gospodine Miličić. Samo kratko.

 

Prof. Dr. Sc. JAKŠA MILIČIĆ - savjetnik gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša.
Mene maksimalno veseli reakcija Vijeća i ja vam zahvaljujem, zato mislim da ste
napravili kapitalno dobru odluku. Nećete se nikad sramiti ovih trenutaka. Hvala vam lijepa.

(-SVI  UGLAS -) Hvala.

PREDSJEDATELJICA
Zahvaljujem gospodinu profesoru Miličiću i bit će mi čast kao i svim ostalim
vijećnicima da budemo dio koji je sudjelovao u ovom projektu skupa s vama. Hvala vam lijepa. Hvala. Prelazimo na 20. točku dnevnog reda Izvješće o radu gradonačelnika Grada Splita za razdoblje, molim vas malo reda, tišine, prelazimo na 20. točku dnevnog reda.
str. 98


Sukob interesa savjetnika gradonačelnika za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša???





 

 

iz Sudskog registra trgovačkih društava, 17. 11. 2010.

"2) Sukob interesa je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti."

 

 

PROGRAM SANACIJE KAREPOVCA SANACIJA, 9. 12. 2009.
........................................................................................................................................................................................................................................

PLAZMA RASPRAVI U SPLITU
.............................................................................................................................................................................

Sukob interesa???





iz Sudskog registra trgovačkih društava, 17. 11. 2010.

"2) Sukob interesa je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti."

 

 

PROGRAM SANACIJE KAREPOVCA SANACIJA, 9. 12. 2009.
........................................................................................................................................................................................................................................

PLAZMA RASPRAVI U SPLITU
.............................................................................................................................................................................