.........................................................................SMEĆE SE VRAĆA NA MJESTO NASTANKA. |
||||||||
![]() |
||||||||
|
||||||||
![]() |
||||||||
|
||||||||
> dr. MILIČIĆ, ponovno, PREDLAŽE SPALJIVANJE rdf SMEĆA U CEMENTARAMA |
||||||||
> AUTOR SUO CENTRA U LEĆEVICI ZA SPALJIVANJE U CEMENTARI cemexa U KAŠTELIMA | ||||||||
> dr. Ružinki, Pregovara sa Cemexom o spaljivanju "suhe frakcije, obnovljivih izvora..." (smeća) u cementarama |
||||||||
> dr. Roguljić pita, dr. Ružinski odgovara O PROFESORIMA I DOKAZANO DOBROJ LOKACIJI!???? ne govori istinu |
||||||||
> DISKUSIJA NA NASTAVKU TEMATSKE SJEDNICE 21. 4. 2011. |
||||||||
> SUKOB INTERESA I SANACIJA KAREPOVCA |
||||||||
> ZAŠTO NE SPALJIVANJU SMEĆA/ RDFa (gorivog dijela smeća) |
||||||||
> Dr Paul Connett talks Environmental Crime in Rugby | ||||||||
> no-burn_The Global Anti-Incinerator Alliance |
||||||||
All around the world communities are fighting cement kilns. With the current drive to reduce CO2 emissions, save on the cost of fuel and get rid of all kinds of waste, many cement companies are burning, or considering burning, what are politely called "alternative fuels" but should really be called waste. This site aims to consolidate information pertaining to cement kilns, especially those burning waste, and the communities that are opposing this practice. > VIŠE... |
||||||||
> downwindersatrisk |
||||||||
> dr. BOŽIČEVIĆ, ČINJENICE O LEĆEVICI |
||||||||
> Ivo Lučić, VLADA POTIČE PROIZVODNJU SMEĆA |
||||||||
> www.lecevica.info | ||||||||
> više o spaljivanju RDF smeća u cementarama |
||||||||
> 101 FACTS ABOUT THE INCINERATION OF HAZARDOUS WASTE AT TXI'S MIDLOTHIAN CEMENT PLANT | ||||||||
> letak: UGLJEN + SMEĆE u CEMEXU pdf | ||||||||
![]() |
||||||||
CEMEX’s cement plant is poisoning our air, endangering our children, our families, and a crown jewel of our National Parks ,” said Jeremy Nichols, Director of Rocky Mountain Clean Air Action. “We need safeguards from this harmful air pollution and our lawsuit gets us one step closer to the clean air we all need. VIŠE NA ... ![]() |
||||||||
...................... |
||||||||
ZATO NE ŽUPANIJSKOM CENTRU ZA "GOSPODARENJE" OTPADOM U LEĆEVICI ( CGO) NE, centru i odlagalištu smeća u Lećevici jer to nije centar za gospodarenje otpadom, nego centar za manipuliranje smećem: Takozvani županijski Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici najvećim je dijelom (oko 20ha) odlagalište obrađenog SMEĆA koje je nastalo jer otpad nije bio odvojeno prikupljen na mjestu nastanka s ciljem njegovog recikliranje i vračanja recikliranih materijala u uporabu. NE, jer su istraživanja potvrdila da se traser (boja) ubačen na lokaciji planiranog odlagališta pojavio u Jadru nakon 66 dana. NE, jer se planirani centar nalazi na seizmički osjetljivom tlu na kojem su mogu i potresi ve i od VII. MCS ljestvice pa otjecanje onečišćenih voda s odlagališta u podzemlje i potom u Jadro nije moguće spriječiti. NE jer se ne želimo dovesti u situaciju da Split i svi okolni gradovi ostanu bez pitke vode. Tada bismo morali piti samo kupljenu vodu u bocama jer je pitka voda kontaminirana procjednim vodama s odlagališta u Lećevici. NE, jer otpad nije smeće. Otpad se može reciklirati, smeće ne može. NE, jer je preskup. Centar je najmanje pet puta skuplji od ekološki zasnovanih sustava postupanja s otpadom, efektivna je zapreka odvojenom prikupljanju i recikliranju, ometa prikupljanje otpada na mjestu nastanka, uništava sekundarne sirovine NE, jer tražimo ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom, odvojeno prikupljanje otpada i naplaćivanje odvoza NE, jer s otpadom želimo odgovorno gospodariti u našem dvorištu, umjesto da smeće odlažemo u tuđe dvorište, tako NE, centru i odlagalištu smeća u Lećevici jer imamo samo jedno Jadro. NE, jer ne želimo ponavljati promašaje prošlosti. |
||||||||
PRIOPĆENJE O SPALJIVANJU SMEĆA U CEMENTARAMA Smjer provedbe sadašnje strategije gospodarenja otpadom vodi ka stvaranju nove gospodarske grane u RH koja se zove „spaljivanje otpada“. Plan strategije o dostizanju razine recikliranja otpada od 25% do 2025. godine vrlo je skroman i direktan je ustupak „spaljivačkom“ lobiju u Hrvatskoj. Spaljivanjem smeća u okoliš se ispuštaju otrovni dušikovi oksidi (NOx), otrovni teški metali (živa, kadmij, olovo, arsen, talij), dioksini i furani koji spadaju među najotrovnije poznate spojeve. Ove otrovne tvari su i kancerogene (uzrokuju rak), uništavaju obrambeni sustav organizma, uzrokuju genetičke promjene (oštećenja) u ljudi svih dobnih skupina. Najopasniji dioksin (TCDD) znanstvenici nazivaju najotrovnijom malom molekulom na planetu. Djelotvorniji je 11000 puta od smrtonosnog otrova natrij cijanida, a djeluje već na sto milijuna puta nižoj razini. Dioksini u čovjekov organizam dospijevaju iz hrane životinjskog i biljnog porijekla, iz onečišćenog zraka, vode ili dodirom. U hranu dospijevaju iz onečišćenog okoliša. Nakupljaju se u čovjekovom organizmu jer ih organizam ne može razgraditi ili izlučiti na neki od prirodnih načina. Ženski organizam raspolaže jedinstvenim mehanizmom izlučivanja dioksina i to izlučivanjem mlijeka dojenjem. Spalionice otpada su najveći izvor dioksinskih emisija u okoliš. Cementna postrojenja nemaju nikakve filtere koji bi mogli zaustaviti ispuštanje tih otrova! Filteri zaustavljaju samo dio prašine! Spaljivanje otpada u pećima cementara bolesna je ideja i teška neodgovornost, ravna zločinu! Otrovi i kancerogene tvari koje ne dospiju u okoliš ostaju u samom cementu i na taj način se kasnije doslovno ugrađuju u zgrade, stanove i sl. Uredba Vlade RH o izmjenama i dopunama graničnih vrijednosti emisija (GVE) onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (n.n. 105/02), omogućila je zagađivačima trostruko povećanje (u odnosu na postojeće europske norme) emisije spomenutih spojeva i elemenata u okoliš. Ovo je poslužilo cementarama „Dalmacijacement“ u Kaštelima (danas u vlasništvu multinacionalne kompanije Cemex sa sjedištem u Meksiku) kao pravna podloga za ponovni prelazak na tehnologiju prilagođenu korištenju krutih goriva kao energenta, u zamjenu za dotadašnji daleko ekološki prihvatljiviji plin ili barem mazut, te cementari „Holcim“ u Koromačnom (u vlasništvu multinacionalne kompanije Holcim sa sjedištem u Švicarskoj) nastavak već uhodane prakse, a sve radi dodatne mogućnosti spaljivanja otpada u takvim postrojenjima, uključujući opasni i kemijski otpad. Kada se zna da filteri u spomenutim postrojenjima ne sprečavaju emisiju navedenih izvanredno štetnih i otrovnih tvari koje nastaju pri proizvodnji, uključujući radioaktivne, kao i druge štetne tvari (npr. brojne otrovne organske spojeve), dakle otrova koji se akumuliraju u prirodi, jasno je kakav poguban utjecaj na ljudsko zdravlje, prirodu i okoliš je omogućen na ovaj način. Uredba o dopuštenom trostrukom prekoračenju GVE imala je vremensko trajanje do kraja 2008. kada su GVE trebale biti u svim elementima usklađene s europskim normama EC/76/2000. Ovaj prelazni rok trebao je omogućiti cementarama da svoje tehnološke postupke usklade sa zahtjevima europskih standarda rigoroznije zaštite okoliša. Na prijedlog MZOPU, Vlada RH donijela je 15.02.2007. novu Uredbu o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, kojom je prolongirala cementarama dopušteno trostruko prekoračenje GVE do 2010. godine, bez ikakvih kaznenih odredbi. Postavlja se pitanje zbog čega cementare do sada nisu uskladile svoje tehnološke procese, već im je potrebno produženje roka za ovaj zahvat? Odgovor je poznat, one niti nemaju namjeru prilagođavati svoje procese rigoroznijim ekološkim standardima, već samo žele postojeće stanje produžavati u nedogled. Opisano protežiranje cementara u su/spaljivanju otpada potiče i druge gospodarske subjekte u RH na slične inicijative. Uvođenjem su/spaljivanja raznih vrsta otpada kao „alternativnog / RDF / dodatnog“ izvora energije u tehnološkim procesima, smanjuju se troškovi proizvodnje i ostvaruje golemi ekstraprofit, što je prava meka za sumnjive ulagače. Ukoliko se ova praksa nastavi, Hrvatska će uskoro postati jedna velika spalionica otpada, iako bi se sav tako spaljeni korisni otpad moglo recikliranjem iskoristiti kao sekundarnu sirovinu. Plan gradnje velikog regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici (Splitsko-Dalmatinska županija), zapravo je plan gradnje centra za sabiranje i manipulaciju smećem. Tamo se planira dovoziti neodvojeni otpad i MBO metodom (mehaničko-biološka obrada) razdvajati ulazni otpad radi dobivanja 36% RDF (refuse-derived-fuel) goriva iz suhog gorivog dijela otpada (koji najprije naravno treba osušiti), te 62% komposta. RDF gorivo se planira koristiti kao energent u cementarama. Ovo gorivo poznato je kao heterogeno što znači da ima promjenjiva energetska svojstva po jedinici mase, a to znači da je procese izgaranja takvog goriva teže optimizirati što ima za posljedicu dodatno povećanje onečišćujućih tvari u zrak. Kompost dobiven spomenutom metodom imat će ograničenu primjenu budući nastaje iz miješanog krutog otpada, te nije zadovoljavajuće kvalitete koju je moguće jedino postići samo iz odvojeno sakupljenog organskog otpada. Po istom modelu planira se gradnja i drugih regionalnih centara. U Vjesniku od 24.02.2007. u članku „Kotlovnice na Šalati uskoro na remontu“ čitamo da, nakon višegodišnjih vapaja za rješavanjem problema zbog udisanja onečišćenog zraka, za stanare ulica oko KBC-a »Šalata« u Zagrebu dolaze bolji dani. Prema izjavi glasnogovornice MZOPU, mjerenjem koje je svojedobno na Šalati proveo Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti utvrđeno je kako tamošnja ložišta za proizvodnju tople vode višestruko premašuju granične vrijednosti ugljika CO2 i krutih čestica, odnosno sumpor oksida. Tom prilikom je rečeno da je Inspekcija zaštite okoliša naredila mjerenje emisije onečišćujućih tvari u zraku iz tzv. stacionarnih izvora i istodobno zatražila podatke za sanaciju kotlovnice. Osim ložišta za toplu vodu i ono za proizvodnju pare, navodi Inspekcija, premašuje dopuštene emisije CO2, okside sumpora i emisiju krutih čestica. Mjerenja na kotlovnici Klinike za pedijatriju premašuju pak štetnu emisiju krutih čestica u zraku, a utvrđena je i neispravnost ložišta. Uzorna briga MZOPU za zdravlje građana, u ovom slučaju za svaku je pohvalu. No, kad su financijski interesi lobija i cementare u pitanju, s nemjerljivo većim i otrovnijim onečišćenjima, onda se zakonski omogućuje trostruko prekoračenje GVE, a obzirom da nema nikakvih kaznenih odredbi zapravo im je legalno dozvoljeno da rade što i kako god hoće. Paradoksalno je da je npr. i Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom u čl. 27, koji govori o odlagalištima otpada (stacionarni izvor difuznih emisija, za razliku od cementara koje su točkasti izvor emisija), jasno propisano da se ono mora zatvoriti ako emisije onečišćujućih tvari u okoliš prelaze propisom određene vrijednosti emisija. Potrebno je da Vlada RH / MZOPU hitno izjednači u svim elementima Uredbu o GVE onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (od 15.02.2007.) s europskim propisima EC/76/2000 (bez prolongiranja dopuštenih višestrukih prekoračenja GVE), te bez odlaganja donese zakonsku zabranu (uključujući i neposredne provedbene propise) svakog su/spaljivanja otpada u postojećim cementarama i tehnološkim procesima ostalih gospodarskih subjekata koji tek imaju namjeru spaljivati otpad. Gospodarskim subjektima, koji u svojim postojećim tehnološkim procesima spaljuju svoj proizvodni otpad, treba zakonski zabraniti svako su/spaljivanje otpada koje ne bi bilo sukladno odredbama EC/76/2000, u prelaznom periodu dok se, uspostavom cjelovitog ekološkog sustava gospodarenja otpadom, jednog dana i njima ne zabrani ova djelatnost. Također, potrebno je donijeti jedinstvene vrijednosti GVE za postojeća i nova postrojenja na način da se usklade s propisima EC/76/2000. Vlada RH / MZOPU moraju se jasno odrediti prema spaljivanju otpada kao izrazito štetnoj metodi zbrinjavanja otpada koja filozofijom profita potiče stvaranje otpada, u odnosu na metodu odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada koja teži smanjenju nastanka otpada ponovnim iskorištavanjem – dobivanjem sekundarne sirovine. Isto moraju učiniti i županije / općine / gradovi, te nužnim izmjenama prostornih planova onemogućiti spaljivanje otpada. za odbor PEPGO, Željko Šimunović, dipl.ing. predsjednik .......... |
||||||||
Kada procjenjujemo pojedine postupke zbrinjavanja otpada , ponajprije moramo nacelno ocijeniti da li ti postupci ispunjavaju osnovne zahtjeve koji se postavljaju pred suvremeno zbrinjavanje otpada, od kojih su posebno vazni slijedeci: - unistiti opasne tvari u otpadu, odnosno sprijeciti njihovo oslobadanje u okolis, Ispunjavanje ova tri zahtjeva bilo je mjerodavno pri prosudbi razlicitih sustava zbrinjavanja otpada koje je za jednu komunu u Njemackoj proveo neovisni institut za primjenjena ekoloska istrazivanja, Öko-Institut, Darmstat. Kao jedna od opcija zbrinjavanja otpada razmatrana je i mogucnost njegovog spaljivanja u tvornici cementa. Sukladno navedenim zahtjevima koji se postavljaju pred onoga tko zeli otpad zbrinuti na suvremen nacin, Öko -Institut svoju prosudbu razlicitih varijanti zbrinjavanja otpada temelji na slijedecim kriterijima: 1. Oslobadanje organskih spojeva (dioksini, furani) Do emisija lako hlapljivih organskih spojeva u industriji cementa dolazi na onim mjestima u procesu proizvodnje gdje zbog nizih temperatura ili nedostatka CO2 ne dode do potpunog izgaranja organskih spojeva iz otpada. 2. Stvaranje novih anorganskih spojeva (Nox, SO2) 3. Ponovno vracanje teskih metala u kruzni tok tvari Proizvodni proces se odvija pri visokim temperaturama (1450°C). Pri tim se temperaturama u nekoj vrsti "termicke destilacije" teski metali o odvajaju iz sirovina i goriva, da bi se na nizim temperaturama kondenzirali i presli na prasinu ali i na sirovinu. Onaj dio teskih metala koji nije dospio u okolis u plinovitom stanju kroz dimnjak, talozi se i koncentrira u procesu proizvodnje
|
||||||||
. Predsjednici Gradskoga vijeća na naslovnici dokumenta idejnog rješenja "Sanacije odlagališta otpada Karepovac" objavljena je Budući da su u dokumentu navedena mišljenja s kojima se ne slažem, učinjena mi je moralna i stručna šteta. Molim da se u svim izdanjima tog dokumenta uvrsti primjedba s imenom autora te s naznakom da se autor fotografije Spreman sam volonterski pomagati moj grad; to sam napravio i besplatnim ustupanjem inicijative, koncepta i dizajna Štoviše, lani su mi Gradske službe otkazale dogovorenu izložbu u Banovini,
na temu Gospodarenja otpadom. Za društveno korisne i ekološki prihvatljive projekte angažiram se nesebično i velikodušno. Zanima me što će te Vi vašoj djeci ili unucima reči ako se pitke vode Jadra zagade procjednim vodama Katastrofa u Japanu nas na tragičan način upozorava na etičko načelo opreznosti (better-safe-than-sorry) Morate li riskirati zdravlje stanovništva i ekocid za nešto sto se ekološki prihvatljivije i financijski isplativije S poštovanjem |
||||||||
|
||||||||
![]() |
||||||||
|
||||||||
|