"Centri za gospodarenje otpadom biti ce moderni pogoni u kojima ce se,
nakon odvajanja vrijednih svojstava otpada,
u mehanicko biološkom postrojenju obrađivati preostali otpad. To je oprema i tehnologija koja jamci sigurno zbrinjavanje otpada, a s obzirom na ekolosku rentu i mogucnost zaposljavanja stanovnistva i odredjeni gospodarski napredak podrucja na kojem se centar nalazi. Kako bi otklonili svoje predrasude, svim "nevjernim Tomama" preporucio bi da odu na primjer, u slovensko Celje i pogledaju njihov centar za gospodarenje otpadom te se uvjere da se tu ne radi ni o kakvoj "ekoloskoj bombi", nego o sofisticiranoj te za okolis i zdravlje potpuno neskodljivoj tehnologiji zbrinjavanja otpada."
Vinko Mladineo, FZOEU, SD 5. 6. 2010. Lažni argumenti i sumnjiva etika direktora Fonda za zaštitu prirode Celje pripada središnjem pojasu krša u Sloveniji, Predalpskom ili Osamljenom kršu, čija je poroznost gotovo zanemarivo mala u odnosu na naš krš. Prema literaturi, u njemu se propusne stijene pojavljuju samo u obliku manjih ili većih otoka okruženih nepropusnim slojevima. Ponekad su pećine rijetki znak da je krš prisutan, a nekih krških oblika, poput većih ponornica, pećina ili zaravni – nema. Pored ovoga, Slovenija ima još dva tipa krša: Alpski i Dinarski. Potonjem u cijelosti pripada krš u Hrvatskoj. O stupnju poroznosti ova dva tipa krša govore podaci o speleološkim objektima: u slovenskom dijelu Dinarskog krša je 85 posto svih na državnom teritoriju Dežele, a to dovoljno govori što se biva s oborinama: na Dinarskom kršu svaka kap ponire u podzemlje, gdje se okuplja i pojavljuje na izvorima, a na Osamljenom kršu teče površinski. U literaturi o kršu Celje nigdje nije spomenuto, a najvažniji ekološki sustavi su vrbaci! Gdje je vrba jasno je da nema propusnosti. Sve je to sasvim razumljiv razlog zašto je Celje podesno za odlagališta. Što vrijedi za Dinarski krš u Sloveniji vrijedi i za Dinarski krš u Hrvatskoj, još i više. Uspoređivati krš oko Celja s onim oko Lećevice isto je što i ognjište uspoređivati sa šumskim požarom. Krš Dalmacije, Heregovine i Crne Gore smatra se srcem krša ne samo u Europi, a glavno mu je obilježja da se cirkulacija voda odvija najviše podzemno! dr. sc. Ivo Lučić, karstolog
|
|
"Ljudi zaboravljaju da Centar nije odlagalište." . ..VIDEO Vinko Mladineo, FZOEU, 9. 9. 2008. |
|
|
|
ište, površine 20 ha, nalazi se u sklopu Centara u Lećevici. |
|
Iz Studije o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici. Split, 2005. |
|
udija o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lci. Prostor za mehaničke i intenzivne biološke obrade 1,5 ha |
|
|
|
Studija o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Le |
|
Odlagalište koje ostaje nakon zatvaranja Centra 2030. godine, brdo od smeća visoko 40 m. Nakon toga će se tražiti novi Barani, nova Lećevica.... |
|
Sredstva za zatvaranje, te monitoring u trajanju od 20 godina nakon zatvaranja odlagališta, skupljaju se kao posebni namjenski troškovi na posebnom računu tijekom godina rada odlagališta. | |
Studija o utjecaju na okoliš, Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici. Split, 2005.
str. 147. |
|
Planirano je da će odlagalište smeće (komposta i uskladištenje sprašene krupne frakcije) u Lećevici biti puno i zatvoreno 2030. god. |
|
_peticija za ekološki zasnovan ustav gospodarenja otpadom | |
_peticija protiv centra za "gospodarenje" otpadom u Lećevici | |
_odabrane povezice | |